Nova saznanja o povijesnim utvrdama na prostoru Bosne i Hercegovine


U organizaciji Planinarskog društva Napredak – Stjepan Planić u četvrtak, 24. rujna 2020. godine održano je predavanje pod nazivom POVIJESNE UTVRDE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE koje je vodio arheolog, povijesničar umjetnosti i filmski redatelj mr. sc. Anđelko Hundić, član Napretkove Glavne podružnice u Zagrebu.
Potaknut objavom istoimenog Napretkovog zidnog kalendara za 2020. godinu autora i urednika Miroslava Landeke, Anđelko Hundić je odlučio istražiti arheološke i povijesne činjenice o kojima se rijetko govori, a daju neka nova saznanja o tim utvrdama.

Srednjovjekovna povijest BiH nije dovoljno istražena, a postojeće interpretacije jako se razlikuju i pod velikim su utjecajem politike. Pisani dokumenti su rijetki, a i oni sačuvani, pisani su na način koji daje ograničena i skučena saznanja čija točnost je često upitna, a njihova interpretacija izložena je manipulacijama.
Za razliku od njih arhitektonski objekti mnogo objektivnije svjedoče o vremenu svog nastanka i trajanja. Utvrde, koje su dio arhitektonske umjetnosti, tek nedavno su postale interes znanstvenog istraživanja, usprkos tome što su one izvor, nositelj i prenositelj preciznih informacija o povijesti, povijesti umjetnosti, graditeljskom umijeću, razini civilizacijskog razvoja, te kulturnom i etničkom identitetu naroda koji je naseljavao ove krajeve od ranog do kasnog srednjega vijeka
, rekao je Hundić na početku svog izlaganja.
Na tribini je prezentirano istraživanje koje je pronašlo odgovore na neka pitanja kao što su: kada su one izgrađene, tko ih je izgradio, kojem kulturnom krugu pripadaju i kada su osvojene od strane Osmanlija?

Za neke od njih možemo ustvrditi da su izgrađene u ilirsko ili rano antičko vrijeme, a svoje glavne obrise dobili su u srednjem vijeku. Padom Bosne pod Osmanlijsko carstvo, na nekim od utvrda izgrađene su dodatne kule i podgrađe. Većina utvrda po svojoj gradnji spadaju u europski model, donjon, a za utvrdu Ostrožac iznad Cazina i Herceg Stjepan iznad Ljubuškog može se reći da su imale i utvrđenu plemićku rezidenciju.

Popis utvrda i njihovih posjednika u srednjem vijeku
Jajačka utvrda – ban Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Stari grad Tešanj – usorski knezovi i vojvode obitelj Zlatonosović
Vidoški grad – herceg Stjepan Vukčić Kosača
Travnička utvrda – kralj Tvrtko II Kotromanić ili kralj Stjepan Dabiša
Stari grad Ostrožac – knezovi Blagajski Babonjići
Stjepangrad – vojvoda Sandalja Hranić i herceg Stjepan Vukčić Kosač
Srebrenik – ban Stjepan II Kotromanić
Dobojska utvrda – kralj Stjepan Tomaš
Počitelj – kralj Tvrtko I Kotromanić
Bobovac – ban Stjepan II Kotromanić
Utvrda Kastel – ban Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Utvrda hercega Stjepana – herceg Stjepan Vukčić Kosač

Popis utvrda i godine njihovog pada pod Osmanlijsko carstvo
1. BOBOVAC 1463.
2. TRAVNIK 1464.
3. VIDOŠKI GRAD 1471.
4. POČITELJ 1471.
5. STJEPANGRAD 1473.
6. DOBOJ 1476.
7. TVRĐAVA HERCEG STJEPANA 1477.
8. SREBRENIK 1512.
9. TEŠANJ 1520.
10. JAJCE 1528.
11. KASTEL 1528.
12. OSTROŽAC 1577

Iz samog popisa vidljivo je da je od osvajanja Bobovca do osvajanja Ostrošca prošlo je 114 godina, a od prvih bitaka 1459. do bitke kod Siska 1593. prošlo je 134 godina, pa se da zaključiti da su bitke za očuvanje Bosne trajale mnogo duže nego što se često prikazuje.