Zagreb, 4. studenoga 2022. Sinoć je u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu svečano otvorena izložba pod nazivom Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske, autorice doc. dr. sc. Jasenke Kranjčević, dipl. arhitektice i znanstvene savjetnice u Institutu za turizam u Zagrebu.
Riječ je o izložbi koju su organizirali Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Napretkov kulturni centar, Hrvatsko-češko društvo i Institut za turizam. Projekt je jednim dijelom financiran sredstvima Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Sve prisutne prigodnim riječima pozdravili su dr. sc. Damir Krešić, predsjednik Napretkovog kulturnog centra i ravnatelj Instituta za turizam koji su i glavni nositelji ove organizacije te Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva.
Izložbu je otvorio Slavomir Goga, zamjenik veleposlanika Republike Češke u Republici Hrvatskoj koji je ovm prigodom izrazio zadovoljstvo na kulturnoj suradnji Hrvatske i Češke.
Uoči otvorenja autorica izložbe Jasenka Kranjčević napravila je kraću prezentaciju o izloži te se zahvalila svima koji su doprinijeli realizaciji ove izložbe.
Ova izložba predstavila je 32 arhitekta i inženjera od ukupno 50, koliko ih je ovo istraživanje obuhvatilo, a što vjerojatno nije i konačna brojka. Felbinger, Bastl, Slaviček, Deutsch, Dryak, Dubsky, Kalda, Kodl, Melkus,Blecha, Beneš, Kraliček, Stibral i dr. samo su neka od imena arhitekata i inženjera koji su predstavljeni ovom izložbom. Kriterij za odabir i uvrštavanje na ovu listu bio je njihovo rođenje na prostoru današnje Češke iako ne znamo kako su se etnički izjašnjavali kao Česi ili pripadnici druge nacionalnosti.
Izložba prikazuje stvaralaštvo od početka 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, cca 150 godina, a pri tome, mijenjali su se ovisno o trendovima i stilovima u arhitekturi na koje su također utjecale promjene u državnoj regulativi, tehnološkim i konstruktivnim promjenama kao i političkim te povijesnim kretanjima u turbulentnim vremenima u kojima su navedeni arhitekti djelovali.
Neki od njih bili su zaposlenici u državnoj i gradskoj upravi te su službeno radili na projektiranju ili nadzoru državnih ili gradskih projekata, a neki su ostali trajno, zasnovali obitelj i umrli u Hrvatskoj, pa ih možemo smatrati i Hrvatima. Jedan dio je djelovao privremeno, tek samo u vrijeme dok su projektirali ili izvodili građevine.
Svi oni školovani su u Pragu, Beču, Brnu, Parizu, ili drugim europskim gradovima. S obzirom da su arhitektonsko-graditeljska znanja stjecali u srednjoeuropskim gradovima, a primjenjivali su ih u Hrvatskoj, pa je stoga Hrvatska arhitektonski oblikovno slična srednjoj Europi.
Osim projektiranja zgrada radili su i na urbanističkim rješenjima poput Zrinjevac, Bata naselje (današnjeg Borovo Naselje) i mnogih drugih lokacija.
Projektirali su zgrade različitih namjena (obrazovne, industrijske, kulturne, sportske, turističke, stambene i dr. namjene), a svojim projektima pridonijeli identitetu naselja ili dijelova naselja.
Vezano uz stilove koje su primjenjivali – od historicizma, secesije (st.-najamna zgrada Kallina do moderne / internacionalnog stila. Zanimljivo je da se još danas u Pragu čuvaju gipsane makete naših hotela (hotel Pepina u Opatiji i vizija Kupara).
Ako se stavimo u kontekst vremena u kojem nije bilo on line informacija, vremenskih prognoza ili el. energije, te se može zaključiti da su ti inženjeri bili svojevrsni avanturisti, jer velika većina od njih mogli su živjeti uz svoje roditelje i djelovati u svojim gradovima. Također može se zaključiti da su bili mobilni (kao i njihovi roditelji).
Ovo nekomercijalno istraživanje pokazalo je kako je Hrvatska bila spremna prihvatiti nove ideje u oblikovanju i konstrukcijama.
Arhitektura je također i turistički proizvod iako ne mora biti ugostiteljsko turističke namjene. A što znaju turisti kako su pojedine zgrade nastajale, po kojim uvjetima, tko su bili arhitekti, graditelji ili građevinski inženjeri. Pri tome se ne mislim samo stručnjake koji su rođeni u Češkoj, već i u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj i drugim državama. Što znaju češki turisti? Jedno istraživanje prilikom nedavnog gostovanje Moravske filharmonije pokazalo da među svim akademski obrazovanim osobama (cca 100 osoba) ne znaju o češkoj manjini u hrvatskoj gotovo ništa.
Izložba je svojim otvorenjem pobudila interes ljubitelja kulturne baštine te stručnjaka pa je već prvog dana nakon otvorenja izložbu posjetio veliki broj studenata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu što dovoljno govori o interesu i potrebi za ovakvom vrstom istraživačkog rada.
Izložba se može pogledati u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu, Bogovićeva 1/I, svakog radnig dana do 14. studenoga 2022. godine u terminu od 10 do 17 sati.
