U utorak, 12. svibnja 2026. u dvorani Napretkovog kulturnog centra održane su XXVIII. Rasprave o turizmu. Naslov teme koja je bila tema jučerašnjih Rasprava nosila je naziv: „Kulturni turizam u Hrvatskoj – jesmo li zaboravili ono što smo već znali“.
Prije dvadesetak godina kulturni turizam u Hrvatskoj dobio je jasan strateški okvir i snažan institucionalni poticaj. Strategiju razvoja kulturnog turizma izradio je Institut za turizam, a prihvatila ju je Vlada RH 2004. godine, nakon čega je njezinu provedbu preuzeo novoosnovani Ured za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice. Time je kulturni turizam dobio jasnije mjesto u razvojnoj politici turizma i okvir za sustavnije povezivanje institucija, inicijativa i dionika.
Uloga Instituta za turizam nastavila se i nakon izrade strategije, kroz rad u Savjetu za kulturni turizam, osmišljavanje obrazovnih programa i savjetovanje o ključnim pitanjima razvoja. Strategiju su pratile konkretne aktivnosti: Nacionalni dani kulturnog turizma, regionalni kulturno-turistički forumi, obrazovni programi u koje je bilo uključeno više od 1500 dionika, program sufinanciranja razvoja gotovo 600 kulturno-turističkih proizvoda te aktivno uključivanje turističkih zajednica, Hrvatske gospodarske komore, putničkih agencija i hotelijera. Nakon ukidanja Ureda za kulturni turizam HTZ-a oslabio je formalni provedbeni okvir koji je povezivao kulturni i turistički sektor. Kulturni turizam ostao je prisutan u strateškim dokumentima i pojedinačnim razvojnim inicijativama, no otvorilo se pitanje koliko se održao kao zajednički, sustavno vođen razvojni proces. Dvadeset godina poslije upravo je to polazište ove rasprave: što je iz toga razdoblja ostalo, koje su ideje oblikovale praksu, što se održalo, a što je ostalo vezano uz tadašnji razvojni trenutak. Polazeći od kulturnog turizma kao središnje teme, rasprava otvara i šire pitanje institucionalnog pamćenja, kontinuiteta i trajnosti razvojnih ideja u turizmu.
Na početku XXVIII. Rasprava o turizmu sve prisutne pozdravio je dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam i dopredsjednik HKD Napredak koji su i organizatori Rasprava. Uvodno izlaganje održaala dr. sc. Ives Vodanović Lukić iz Instituta za turizam koja je i moderirala jučerašnjim skupom. U raspravi su sudjelovali:
* dr. sc. Renata Tomljenović, znanstvena savjetnica u Institutu za turizam, voditeljica tima koji je izradio Strategiju razvoja kulturnog turizma i članica tadašnjeg Savjeta za kulturni turizam.
* Vesna Jurić Bulatović, nekadašnja pomoćnica ministrice kulture, članica tadašnjeg Savjeta za kulturni turizam i konzultantica za kulturni menadžment, uključujući i Muzej putovanja u Zagrebu.
* Dragana Lucija Ratković Aydemir, osnivačica i direktorica tvrtke Muze, jedne od pionirskih tvrtki za interpretaciju baštine te menadžment u kulturi i turizmu, videovezom
* Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, destinacije koja je kulturnu, prirodnu i tradicijsku baštinu povezala kroz Ekomuzej Međimurje i druge razvojne inicijative.
Prema podacima s kojim raspolažu sudionici, u Hrvatskoj danas postoji oko 180 različitih kulturnih institucija koji se bave kulturnim turizmom. One se nalaze kako u većim gradskim središtima tako i malim središtima i njihov opstanak vezan je uz njihovo financijsko poslovanje. Iako je veliki broj muzeja i galerija dobio novu opremu vezanu uz trendove koji takvu djelatnost prati u sličnim institucijama u svijetu, za njihovo dobro poslovanje potrebna je i medijska vidljivost na čemu se treba još dodatno poraditi. Male lokalne sredine nemaju dovoljno financijske potpore pa za njihovo uspješno djelovanje potrebna im je pomoć na nivou države.
Na kraju Rasprava svi sudionici pozvani su na obilazak nedavno otvorenog zagrebačkog Muzeja putovanja na čijem se primjeru moglo sagledati način na koji funkcionira jedna od institucija koja se bave kulturnim turizmom.
