U ponedjeljak, 8. svibnja 2023. godine u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu održana je znanstvena tribina pod nazivom „Klimatske promjene i održivi razvoj“ iz ciklusa tribina „Aktualni trenutak“ koje vodi prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik HKD Napredak i Napretkovog kulturnog centra.
Ovom serijom tribina HKD Napredak – Napretkov kulturni centar u Zagrebu nastoji svojim članovima i zainteresiranim građanima približiti najaktualnije teme iz područja obrazovanja, znanosti, tehnologije, umjetnosti i kulture kao i svih onih tema aktualnih za današnje društvo i život ljudi.
Ubrzane i očite klimatske promjene i sve ono što nose sa sobom, navode nas da o tim problemima moramo stalno i sve više raspravljati budući da moramo iznalaziti rješenja za njihovo ublažavanje, kako na lokalnom tako i na globalnom planu. Svatko od nas pojedinaca može itekako dati svoj doprinos na mikro planu i može sudjelovati u različitim akcijama u tom području za dobrobit cijelog društva.
Na početku tribine prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić upoznao je prisutne o radu Napretka i njegovoj tradiciji u kojoj je uvijek podržavao znanost i obrazovanje kao ključnu stvar za uspjeh društva, a što je pokazao stipendirajući nadarene studente među kojima su bila i dva nobelovca.
U tribini „Klimatske promjene i održivi razvoj“ sudjelovali su akademik Mirko Orlić, redoviti profesor u trajnom znanju na Geofizičkom odsjeku PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu i član Predsjedništva HAZU-a, dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Moderator tribine dr. sc. Ivan Güttler izvanredno je predstavio u uvodnom izlaganju predavače i upoznao prisutne s aktualnim stanjem u istraživanju klimatskih promjena i njihovim utjecajem na okoliš i ljude, u svijetu, a posebno u Hrvatskoj.
Akademik Mirko Orlić je govorio otvorenim znanstvenim pitanjima iz područja oceanografije i srodnih znanosti, o stanju sustava za mjerenje nivoa mora na području Sredozemlja i Jadrana u odnosu na druga svjetska mora i oceane, o svojem radu sa studentima, u kojoj mjeri oni vide interes za ovu tematiku i da li imaju želju da se s njom profesionalno bave nakon studija. Akademik je također elaborirao koje su
aktivnosti HAZU na polju klimatskih promjena te koja je procedura donošenja zajedničkih mišljenja i preporuka. Hrvatska u mnogim segmentima znanstvenog rada u oceanografiji ne zaostaje za svijetom, dapače mi u nekim područjima imamo najdulja vremenska mjerenja temperature i razine mora, Split-Gargano pravac, naši studenti geofizike su vrlo kvalitetni, što se kasnije vidi po pozivima koje dobivaju na svjetski renomiranim sveučilištima i drugim institucijama. Nažalost još uvijek imamo nedovoljno mjernih instrumenata, iako se situacija malo popravila dobivanjem EU projekta, i što je najvažnije nemamo načina da s plaćama privučemo najbolje studente na institute i sveučilišta jer odmah ih privatne firme zapošljavaju pod puno boljim financijskim uvjetima.
Dr. sc. Aljoša Duplić je govorio o aktualnim pristupima u praćenju stanja biosfere i njezinog kapaciteta za apsorpciju ugljičnog dioksida, također koliko smo blizu sustavu kontinuiranog motrenja stanja biosfere i ekosustava te što su tipične prepreke u tome.
Moderator tribine dr. sc. Ivan Güttler je postavio pitanje na koji način moramo voditi fokusiranu raspravu o pitanjima bioraznolikosti, u kojima osim klimatskih promjena postoji potreba i za puno širim skupom argumenata od direktnog onečišćenja
vode, tla, zraka. Ukratko dr. sc. Duplić je odgovorio da je tema bioraznolikosti složenija i veća za red veličine od problema klimatskih promjena, što Zavod za zaštitu okoliša i prirode prepoznaje i razvija nacionalne kapacitete za uspostavu održivog razvoja i usklađivanje potreba za funkcioniranje ekosustava ali i ekonomije?
Ova tribina pokazala je veliki interes javnosti za ovakvom temom, važnoj i bitnoj globalno i lokalno, što je potvrdila i diskusija koja je vođena na samoj tribini, ali i nakon nje u neformalnom druženju. Zajedničkim djelovanjem svih dionika politike, struke i stanovništvom možemo umanjiti ili čak spriječiti neke procese koji utječu na klimatske promjene.
