Sudionici ovogodišnjeg Posavskog umjetničkog likovnog simpozija PULS 2019. u sklopu simpozija posjetili su 19. srpnja franjevački samostan u Dubravama i župu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije.
Dubrave se nalaze u blizini Brčkog, nedaleko od magistralne prometnice Tuzla-Županja. Nedavno oživljeni dubravski samostan nasljednik je samostana osnovanog u 14. stoljeću u obližnjem mjestu Skakava i spada među najstarije franjevačke samostane koji su osnovani po dolasku franjevaca u Bosnu. Samostan u Skakavi naveden je u popisu samostana Bartola Pizanskog još davne 1385. godine.
Nakon dolaska Turaka u Bosnu samostan je doživio sličnu sudbinu kao i većina samostana u Bosni, bio je porušen, a puk se većim dijelom preselio u prekosavlje. Tek 1834. godine sjedište župe je preneseno u Dubrave. Župna crkva iz 1927. u ovom ratu doživjela je tragičnu sudbinu kao i većina crkava u Bosni i Hercegovini.
2002. godine po projektu poznatog sarajevskog arhitekta Ivana Strausa, na istom prostoru podignuta je nova crkva kao reprezentativno zdanje Bosanske Posavine.
I samo arhitektonsko i umjetničko rješenje arhitekta Strausa bio bi dovoljan razlog za posjet umjetnika samostanu u Dubravama, ali pored crkve u sklopu samostana nalaze se još dvije respektabilne institucije: Muzej i Galerija „Šimun“.
Kroz crkvu, samostan, muzej i galeriju Šimun, umjetnike je proveo gvardijan samostana fra Niko Josić, koji je ujedno gostima zaželio i dobrodošlicu.
U muzeju se nalaze sačuvani predmeti, relikvije i umjetnine iz samostana u Skakavi kao i niz drugih arheoloških otkrića sa tog lokaliteta što svjedoči o bogatoj kulturnoj tradiciji toga kraja.
U samostanskoj galeriji “Šimun” mogu se vidjeti umjetnine s potpisom najeminentnijih autora iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koja su većim dijelom nastala u dvadesetom stoljeću među kojima se nalaze djela autora kao što su: Edo Murtić, Gabrijel Jurkić, Ivan Meštrović, Josip Vaništa, Vojin Bakić, Rizah Štetić, Mario Mikulić, Nada Pivac, Franjo Likar, Nives Kavurić-Kurtović i mnogi drugi.
Izložena su samo neka od velikih imena ovdašnje likovne umjetnosti čija su djela našla svoje mjesto u galeriji Šimun, jer prema riječima gvardijana Josića, još se veliki broj umjetnina nalazi u depou galerije, te će biti izložena u različitim vremenskim ciklusima.
