U povodu završetka Mjeseca hrvatskog jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak upriličili su u Napretkovom kulturnom centru razgovor o novim institutskim izdanjima.
U petak, 18. ožujka 2022. godine u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu okupili su se autori, barem većina onih, koji su tijekom „pandemijskog perioda“ vrijedno radili i objavili svoje radove u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kako zbog navedene pandemijske situacije prošle godine nije upriličeno predstavljanje izdanja tako se ovoga puta našlo nih čak osamnaest od kojih svako od njih zaslužuje posebnu pažnju kako u javnosti tako i u medijima.
Tako su ovoga puta u Napretkovom kulturnom centru predstavljena slijedeća izdanja: Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru; Jezičnica horvatsko-slavinska Josipa Đurkovečkoga; Rečenična anafora: Morfologija i sintaksa povratnih imenskih izraza u hrvatskom i talijanskom jeziku; Mađarski glagolski prefiksi – očima Hrvatā, Bernardinov lekcionar 1495.; Svijet od riječi – Terminološki i leksikografski ogledi; Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika; 15. svezak (seļanin – spodeļavati); Ivšićev časopis Hrvatski jezik (1938. – 1939.): odjeci nekad i sad; Judita Marka Marulića: transkripcija i prilagodba na suvremeni hrvatski jezik; Rječnik govora južne Žminjštine; Terminološki opis u službi stručnoga prevođenja; Latinska gramatika i hrvatski jezik Marijana Lanosovića; Rječnik govora Blata na Korčuli – drugo izdanje; Posvojnost u kukljičkom govoru, Etimološki rječnik, 2. svezak; Rječnik velikoga i maloga početnog slova; Starohrvatske glose; Hrvatski jezik, 7. (2020.) i 8. (2021.) godište; Rasprave 46 (2020.) i 47 (2021.).
Da se može u nešto više od sat vremena predstaviti osamnaest knjiga, a ipak o njima doznati neke najvažnije pojedinosti, pokazali su to ravnatelj instituta dr. sc. Željko Jozić i voditeljica programa Zrinka Turalija Kurtak, koji su na jednostavan, ležeran i često duhovit način, progovorili s autorima izdanja i ovo predstavljanje učinili spontanim i zanimljivim.
