U NAPRETKOVOM KULTURNOM CENTRU U ZAGREBU PREDSTAVLJENA KNJIGA I PJENUŠAC „ZNAMEN“

U četvrtak, 1. lipnja 2023. godine u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu, održana je promocija knjige „Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine“ te pjenušca „Znamen“. Uz autoricu dr. sc. Vesnu Haluga, o knjizi su govorili urednica Petra Somek, prof. i recenzent izv. prof.dr.sc. Nikša Sviličić.

dr. sc. Damir Krešić, predsjednik Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu

Na početku predstavljanja prisutne je pozdravio dr. sc. Damir Krešić, predsjednik Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, Žana Ćorić u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, a Marko Dominović u ime nakladnika.

Žana Ćorić, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH

Svaki narod, svaka kultura ima svoj ZNAMEN po kojemu ga poznajete i prepoznajete, a kultura tetoviranja (bocanja, sicanja, križićanja) žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstven je fenomen po kojemu hrvatska tradicijska kultura može i treba biti poznata i prepoznata u cijelom svijetu.

Knjiga „Znamen na koži tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine“, autorice dr. sc. Vesne Haluga, po prvi puta stručno i znanstveno obrađuje fenomen hrvatske tradicijske tetovaže te daje cjelovit prikaz nastanka fenomena, povijesni okvir i suvremeni kontekst pojavnosti tradicijskog tetoviranja.

dr. sc. Vesne Haluga, autorica knjige

Riječ je o jedinstvenoj pojavnosti, nastaloj prije više od tisuću godina, a koja je najveći značaj imala u vrijeme osmanlijske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878. godine kada je tetovirani križ na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije (sprječavanje odvođenja i silovanja od strane osmanskih osvajača), imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i katoličkoj crkvi.

Prvobitna zaštitna funkcija, oslobođenjem od Turaka, od zaštitne preko tradicijsko običajne prerasta u suvremenu identitetsko identifikacijsku formu, zadržavši pritom izvorni, jedinstveni dizajn. Motivi se najčešće sastoje od malih križeva koji su jednostavnog oblika ili ukrašeni.

Petra Somek, urednica knjige

Uz čvrst teorijski okvir, u knjizi je sveobuhvatno obrađen jedinstveni fenomen tradicijske tetovaže žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine u ono davno, teško vrijeme kada se trebalo domišljati kako ostati živ i svoj. Tetovaža je bila zaštitnički znak koji je i tada i uvijek imao značajnu ulogu, a i danas ima iznimno značenje u suvremenom komunikacijskom diskursu“, stoji u recenziji profesora emeritusa Stipe Botice.

„Knjiga je značajna i kao djelo kakvo u Hrvatskoj do sada nismo imali, kao vrijedan doprinos proučavanju gotovo nepoznatog dijela hrvatskog identiteta, te je veliki doprinos popularizaciji hrvatske tradicijske kulture u suvremenom svijetu. Dragocjeni su i slikovni prikazi samog fenomena, od postupka do motiva tetovaža u prošlosti i danas. Objavljivanje knjige „Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine“, uvelike će obogatiti opća i znanstvena znanja o hrvatskoj nematerijalnoj baštini, komunikaciji znakovima i simbolima te zasigurno pridonijeti promociji hrvatske tradicijske baštine i kulture općenito“, bile su riječi izv. prof. dr. sc. Nikše Sviličića koji je bio i mentor u ovom istraživačkom radu, tj. doktorskoj disertaciji Vesne Haluge.  

Uz predstavljanje knjige „Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine“ predstavljen je i ekskluzivni pjenušac „ZNAMEN“ extra brut, proizveden tradicionalnom metodom, rezultat je višegodišnjeg, predanog rada i ostaje nadati se kako će svi, pijući ga osjetiti puninu života, topline, snage, dobrote i ljubavi prema svome narodu, vjeri i domovini, teškoj ali slavnoj prošlosti koja istovremeno daje nadu za bolju i sretniju budućnost…

Pjenušac ZNAMEN je, uz knjigu svjedočanstvo otimanja od nestanka i zaborava ovog nedovoljno istraženog i nedovoljno poznatog dijela hrvatske tradicijske kulture.

Knjigu i pjenušac stvorile su žene – dr.sc. Vesna Haluga, autorica knjige i Mirjana Zelenika kreatorica pjenušca, te je ova „ženska priča“ i omaž svim divnim, hrabrim, snažnim ženama Hrvaticama katolkinjama koje sada negdje odozgo s osmjehom gledaju i s ponosom pokazuju svoje „išarane“ ruke, znajući da imaju suvremene nasljednice – jednako snažne, jednako divne, jednako hrabre žene kojima je križić na ruci poticaj i inspiracija za neke nove, borbe, pružanje nekog drugačijeg otpora i izgradnju ljepšeg i boljeg svijeta kojemu je temelj vjera, obitelj i ljubav prema svojemu narodu, poštujući pritom sve ono drugo i drugačije.

Mirjana Zelenika, kreatorica pjenušca ZNAMEN

Uz knjigu i pjenušac predstavljene su i privremene samoljepljive tetovaže s uzorcima koji su se koristili kod žena u Bosnii, a danas se mogu primijeniti kao zanimljiv modni detalj na koži. Kreatorice samoljepljivih tetovaža je dizajnerica Eve Balažin. Cijelu priču upotpunile su novogodišnje kuglice ručne izrade koje je u stilu tetovaža kreirala Petra Krhen i minjoni ukrašeni s detaljima tetovaža.

Folklorna skupina KOLO iz Zagreba

Na kraja službenog dijela programa, članovi Folklorne skupine Kolo iz Zagreba izveli su tri pjesme iz središnje dijela Bosne i Hercegovine: „Hvaljen Isus svekrvice moja“, „Vran planino“ i „Đuturica“, izvedenu na diplama, tradicionalnom instrumentu toga kraja.

Brojna publika uživala je svim osjetilima u snazi žene, u strasti prošlosti i u sreći sadašnjosti …  u jedinoj knjizi koja ima svoj pjenušac i pjenušcu koji ima svoju knjigu što je promociju učinilo jedinstvenom.

Predstavljanje knjige organizirali su Izdavačka kuća Dominović d.o.o. u čijoj je nakladi knjiga izišla, Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Napretkov kulturni centar i OPG Izvor života iz Iloka koji su kreirali i proizveli pjenušac ZNAMEN.