U četvrtak, 27. veljače 2020. godine u Napretkovom kulturom centru u Zagrebu održano je predavanje pod nazivom „Povijest Židova u Hrvatskoj i Indiji“ koje je održala mr. sc. Julija Koš, predsjednica Hrvatsko-izraelskog društva. Na početku predavanja sve prisutne pozdravio je prof. dr. sc. Davor Pavuna, član Hrvatsko-indijskog društva koji je inače i čest predavač na tribinama u Napretkovom kulturnom centru. Uz profesora Pavunu goste su pozdravili Joginder Singh Nijjar, predsjednik Hrvatsko-indijskog društva, a u ime gradonačelnika Grada Zagreba prisutne je pozdravila Tanja Horvatin iz Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava Grada Zagreba.
Prvi dio svog predavanja mr. sc. Julija Koš posvetila je Židovima na prostoru Indije gdje se prvi pisani tragovi o njihovom boravku pronalaze u 11. stoljeću i danas se čuvaju u sinagogi u Kočinu. Karakteristika njihovog života u Indiji je da upravo tamo za razliku od drugih država u kojima su živjeli, nikada nisu osjetili antisemitizam. Prema riječima Julije Koš, naseljavanje Židova u Indiji nije bilo sustavno i uzrokovano migracijama nego više kao posljedica trgovinskih odnosa i putovanja, te različitih obiteljskih odlazaka u različite krajeve svijeta u koje su poslije dolazili njihovi prijatelji ili rodbina u potrazi za boljim životom. Prema sadašnjim podacima u Indiji danas boravi oko 20.000 Židova u različitim dijelovima Indije.
Tragovi boravka Židova na prostoru današnje Hrvatske sežu još u antička vremena gdje su dolazili zajedno s rimskim vojnicima. Velikim porastom crkvenog utjecaja u srednjem vijeku Židovi nestaju iz tih krajeva. Modernizacijom političke doktrine, krajem 18. stoljeća Židovi se ponovno naseljavaju u Hrvatskoj, a najviše u Slavoniji. Nakon Prvog svjetskog rata bilo ih je više od 20.000. To je bilo i „zlatno doba“ za židovsku zajednicu u Hrvatskoj koja je dala veliki doprinos u hrvatskom gospodarstvu kroz znanost, kulturu i građevine (tvornice) koje su podigli. U nekim gradovima poput Zagreba, Osijeka i Varaždina činili su udio od 10% u ukupnoj populaciji tih gradova, a u Čakovcu čak 15 %. Početkom Drugog svjetskog rata dolazi do velikog progona Židova u Hrvatskoj pa de tako populacija koja je na početku četrdesetih iznosila oko 30.000 na kraju rata 1945. svela na manje od 20% koji su preživjeli. Neki od njih spasili su se bijegom u partizane, a nekolicina je spašena djelovanjem Pravednika među narodima – ljudima koji su svoj život izložili pogibelji kako bi uspjeli zaštititi i spasiti Židove od pogubljenja. Titula Pravednik među narodima je najveće priznanje koje država Izrael dodjeljuje ne židovskim pojedincima, a među Pravednicima među narodima koji su do danas proglašeni od države Izrael nalaze se i 102 Hrvata. Smatra se da u Hrvatskoj danas živi oko 1.700 Židova, mada je njihov utjecaj u znanosti i kulturi proporcionalno puno veći od njihovog broja.
