Već ustaljeni obilasci galerija i muzeja grada Zagreba koje PD Napredak – Stjepan Planić organizira za članove HKD Napredak i članove planinarskih društava pod nazivom „Dođi u 5 do 5“, ovogodišnji ciklus posjeta izložbama započeli su 21. siječnja izložbom „Povijest i umjetnost na zidovima palače u Opatičkoj 10“ koja je postavljena u Muzeju Klovićevi dvori.
Potres koji je 22. ožujka prošle godine zadesio Zagreb, znatno je oštetio i povijesnu palaču u Opatičkoj 10, pa su tako mnoge umjetnine sa zidova palače našle svoje privremeno utočište na zidovima Muzeja Klovićevi dvori. Zahvaljujući suradnji Hrvatskog instituta za povijest i Muzeja Klovićevi dvori, organizirana je izložba umjetnina iz Opatičke 10, pa su tako prvorazredna umjetnička djela postala dostupna za razgled široj javnosti.
Iako su mnogi od nas više puta prošli pored najljepše ograde od kovanog željeza na ulazu u dvorište Hrvatskog instituta za povijest na Gornjem gradu, nisu niti slutili kakvo se umjetničko blago nalazi iza nje.
Za mnoge, ova izložba je i prvi susret s remek-djelima hrvatskih velikana likovne umjetnosti i najvećih majstora moderne: Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Bele Čikoša Sesie, Roberta Frangeša Otona Ivekovića i Ferde Kovačića okupljenih na jednom mjestu, a koje su nastale i montirane u periodu između 1893. I 1908. godine.
Riječ je o slikama hrvatske prošlosti iz svečane Zlatne dvorane, jedne od najljepših malih dvorana ovog dijela Europe. „Dvorana carskog sjaja” svojevrsni je fenomen i prema mišljenju mnogih stručnjaka najznačajnije je „zasebno umjetničko djelo“ u Hrvatskoj. Tu su i djela koja oslikavaju klasike svjetske književnosti, a iz Renesansne sobe upotpunjene su slikama iz Moderne galerije Zagreb i privatnih zbirki. Eksponati su upotpunjeni i novim fotografijama kao i novoistraženim podacima vezanim uz palaču u Opatičkoj 10.
Palača koju je za plemićku obitelj Vojkffy-Paravić izgradio 1840. godine Aleksandar Brdarić, od 1882. godine postala je sjedište je Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade. Kad je Iso Kršnjavi 1891. godine imenovan za predstojnika Odjela, dao ju je preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea, koji je sačuvao Brdarićevu osnovu i glavne elemente njegova klasicističkog stila.
Misao vodilja Ise Kršnjavog bila je da se reprezentativni prostor palače u Opatičkoj 10 uredi s likovnim djelima koja izražavaju povijesna razdoblja iz kulture antike, renesanse, humanizma i kršćanstva kao temelji prosvjetne politike u 19. stoljeću. Teme iz klasične prošlosti izvedene su na način pompejanskog zidnog slikarstva. Nacionalna povijest i kultura izvedena je u plastičnoj obojenoj dekoraciji prostora u stilu visoke renesanse, a djela iz svjetske književnosti umetnuta su u oplatu tamne hrastovine. Umjetnine su raspoređene kroz stubišni prostor, Pompejsku sobu, Renesansnu sobu i Zlatnu dvoranu.
Ovu izložbu svojim objašnjenjima i zanimljivostima vezanim uz izložbu, dodatno su upotpunili galerijski vodič Klovićevih dvora i Borislav Benažić, povjesničar umjetnosti i glavni organizator ovakvih posjeta. Slijedeća posjeta izložbi planirana je za 3. veljače 2021. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
