Prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić bio je predavač na tribini „Kamo idu znanost i tehnologija?“ koju su 20. lipnja 2023. u Zagrebu organizirali Hrvatska paneuropska unija i Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Napretkov kulturni centar.
Prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić je redoviti profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu Jurja Dobrle u Puli i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu te je i dopredsjednik HKD-a Napredak.
Prije samog predavanja nazočne je pozdravio predsjednik Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić prisjećajući se suradnje s Vikićem-Topićem dok su zajedno radili u Ministarstvu znanosti, Barišić kao pomoćnik ministra, a Vikić-Topić kao državni tajnik. Zahvalio je Napretku na dosadašnjoj suradnji izrazivši uvjerenje kako će se suradnja i dalje nastaviti. Barišić je najavio i godišnju međunarodnu konferenciju Hrvatske paneuropske unije koja će biti održana u Zagrebu i Banjoj Luci od 27. do 29. listopada 2023. na temu „Mir u svijetu i Europi“. Ovu je priliku iskoristio kako bi nazočne obavijestio da je Međunarodna paneuropska unija odlikovana prestižnom nagradom „Point Alpha“ na svečanosti koja je 17. lipnja 2023. organizirana u njemačkom gradu Geisa. Nagradu je u ime Paneurope primio međunarodni predsjednik Alain Terrenoire.
Na samom početku svog izlaganja Vikić-Topić je kazao kako ovo današnje izlaganje posvećuje prof. dr. sc. Olgi Carević s kojom je surađivao više od 15 godina i s kojom je napisao dvije knjige. Prof. Carević je preminula 2020. godine.
U iznimno zanimljivom predavanju Vikić-Topić je između ostaloga govorio o pametnim materijalima i nanotehnologijama, informacijskim tehnologijama, podmorskom rudarenju, umjetnoj inteligenciji, stvaranju svijeta bez bolesti, ali se vratio i na grčke filozofe od kojih su nekih i 5 stoljeća prije Krista raspravljali o atomima, koji su kasnije i znanstveno dokazani. Govoreći o tome kamo idu znanosti tehnologija kazao je kako bez obzira u kojem se pravcu budu razvijale moraju voditi računa o nekim postulatima: stručnosti, kritičnosti i povjerenju, ali i humanosti. „Treba osnažiti utjecaj humanističkih i društvenih znanosti budući da one stvaraju humani i etički okvir za znanstvene discipline i tehnologije. Naglasak treba staviti na filozofiju znanosti i sinkretizam, kao suprotnost rastućoj fragmentaciji znanja, a u obrazovanju podržavati ‘out of the box’ razmišljanje i izlazak iz zone komfora. Isto tako moramo se zalagati za NE komercijalizirati znanost, ali DA za komercijalizaciju nekih znanja i znanstvenih otkrića. Pod utjecajem društvenih mreža i „infodemije” te nerijetkog senzacionalizma i estradizacije u znanosti, važno je još više popularizirati znanost te stoga akademska zajednica treba zajedno s medijima, pogotovo onim javnim, raditi na objektivnom, relevantnom i pravovremenom obavještavanju javnosti“, zaključio je Vikić-Topić.
Nakon uvodnog predavanja razvila se i zanimljiva rasprava.
