MOSTAR, 8.4.2022 – Promocijom monografije „Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini“, autora Manuela Martinovića u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru u petak navečer završena je ovogodišnja manifestacije „Napretkov tjedan kulture“.
Prigodnim riječima prisutnima se uime nakladnika monografije i Središnje uprave HKD Napredak na svečanosti promocije i zatvaranja Napretkovog tjedna kulture obratio predsjednik Društva dr. sc. Nikola Čiča, čestitavši autoru i svima koji su doprinijeli izlasku monografije.
„Zauzimanje Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske nije bila samo obična smjena jedne državne uprave drugom. Ona je za sve narode u BiH bila nešto mnogo žešće i potresnije. Bio je to klasični prevrat ogromnih razmjera koji je svaki narod prihvaćao sa svoje točke gledišta. To zauzimanje je dovelo do munjevitog i prodora nove civilizacije i kulture na ovim prostorima, zapadne i kršćanske, nasuprot orijentalnoj i islamskoj, koja je do tad bila prisutna“, kazao je Čiča. Naglasivši značaj monografije, Čiča je kazao kako povijesnog znanja nema bez autorove misli, bez svjesnog zahvata u predmetnu materiju i odnosa prema tragovima prošlosti.
„Sve to u velikoj mjeri se nalazi i u djelu ‘Austrougarske utvrde u BiH’ autora Manuela Martinovića“, rekao je Čiča. Uz ostalo je naglasio kako je u osnovi uvijek glavni cilj Napretkovih izdanja bio da se kvalitetom izdignu i postanu vodilje širenja ne samo pisane riječi nego i uopće obrazovanja u Bosni i Hercegovini prije svega među hrvatskim narodom ali i svima ostalima.
„Kvaliteta tih izdanja je morala biti najviši i prvi cilj u djelovanju ovog kulturnog društva“, zaključio je predsjednik HKD Napredak.
Monografija „Austro-ugarske utvrde u Bosni i Hercegovini“, tiskana u nakladi HKD Napredak i Napredak Futura, na 672 stranice u slici i riječi opisuje 271 objekt koji se nalazio ili nalazi u 44 različita mjesta u BiH. Monografiju je tiskala Grafička industrija „Suton“. Osim utvrda prikazane su i vojarne, logistički objekti kao što su skladišta, željeznički, poštanski, cestovni, riječni i pomorski promet, zračne baze, vojne bolnice, vojna groblja i spomenici.
Autorovo terensko istraživanje Austro-ugarskih utvrda u BiH, od kojih se gotovo 90 posto njih nalazilo u Hercegovini, počelo je prije 23 godine, a sustavno istraživanje terena u kombinaciji s istraživanjem arhiva trajalo je zadnjih 8 godina. Sam proces pisanja knjige trajao svakodnevno gotovo 2 godine.
Recenzent knjige prof. dr. Mladen Glibić kazao kako je riječ o iznimnom djelu podijeljenom u 14 poglavlja u kojima autor objašnjava povijesnu, političku i vojnu situaciju u Austrougarskoj Monarhiji.
„Vojno ustrojstvo Monarhije posebno je detaljno obrađeno na području BiH nakon zaposjedanja 1878. godine do kraja Prvog svjetskog rata. Uz veliki trud u traganjima za pisanim vrelima, u obilascima lokacija gdje su bile izgrađene vojne utvrde i uz obilan foto materijal, u knjizi su obrađeni svi važniji vojni objekti u BiH“, naveo je, uz ostalo, prof. dr. Glibić.
Dodaje kako je u monografiji detaljno opisana i vrsta naoružanja i priručnih sredstava koja su se koristila na svakom obrađenom objektu, te kako autor posebno naglašava bezobzirno uništavanje i skrnavljenje starih vojnih građevina bez ikakve reakcije nadležnih tijela vlasti.
„Ova knjiga je trezor u kojem je pohranjen pisani trag bogatstva vojne gradnje Austrougarske Monarhije u BiH i preporučam svakom čitatelju da odvoji dovoljno vremena za njezino pažljivo čitanje“, kazao je recenzent Glibić.
Obraćajući se prisutnima i zahvalivši na dolasku autor Manuel Martinović je naveo kako slobodno može kazati kako je monografija „Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini“ njegovo životno djelo“. Istaknuo je pritom kako su u BiH bile ukupno 4 pojasne utvrde (Mostar, Trebinje, Bileća i Sarajevo) od kojih bi se za svaku mogla napisati monografija, zbog čega je, kako kaže, njegov posao bio još teži jer je trebalo opisati sve četiri na jednom mjestu.
Naglasio je kako je pored četiri navedene postojalo i pet zapriječenih oblasti koja su bile u biti male pojasne utvrde.
„Ono što me posebno privlačilo kod Austrougarske utvrda je taj fino tesani bijeli kamen. Niti jedna Austrougarska utvrda nije ista. Iako je bilo obrazaca po kojima se radilo, svaka je prilagođavana postojećoj lokaciji i konfiguraciji terena, pa se tako svaka pa i najsličnija razlikovala u dosta toga. Svaka utvrda je bila perfektan stroj gdje je svaki detalj imao svoju ulogu i svaki dio je imao neku praktičnu svrhu“, ističe autor, inače predsjednik i osnivač Udruge za zaštitu fortifikacija “Werk” u Mostaru.
Martinović se u svom govoru osvrnuo i na sama istraživanja tijekom kojih su mu se događale razne zgode i nezgode, od teško prohodnih i zaraslih terena na ljutom hercegovačkom kršu što je nosilo i izvjesne rizike, do otvaranja fascikli koje nitko nije taknuo u zadnjih 100 godina a u nekima su se, kako kaže, osim gomile prašine nalazili i mumificirani pacovi.
„Ne želeći da vas zgrozim, moram reći da sam ipak uživao u svemu tome jer da nisam već bih se zaustavio nakon prve prepreke, a bilo ih je bezbroj“, kazao je autor i zahvalio svima koji su sudjelovali da monografija „Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini“ ugleda svjetlo dana.
O monografiji i projektu koji je jedan od većih izdavačkih poduhvata Napretka u zadnje vrijeme govorio je i Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak i predsjednik Organizacijskog odbora NTK 2022.
„Izdavanje jedne ovakve monografije je uistinu bio veliki projekt za nas HKD Napredak kao nakladnika, a radili smo ga više od godinu i pol. Uz sve poteškoće s pandemijom, rokovima, problemima s papirom uslijed pandemije i sada rata, uspjeli smo“, kazao je Landeka.
Kao predsjednik Povjerenstva za medije i izdavaštvo HKD Napredak, Landeka se zahvalio autoru koji mi je predložio da Napredak stane iza ovog projekta, ali i članovima Povjerenstva, Središnjoj upravi na čelu s predsjednikom Nikolom Čičom što su ga podržali.
„S ovom monografijom Bosna i Hercegovina se svrstala, uz Crnu Goru i Hrvatsku, među rijetke zemlje bivše Austrougarske koja imaju ovakvu knjigu koja svjedoči o jednom vremenu i zajedničkoj povijesti. Nadam se da će ova monografija skrenuti pozornost vlastima da konačno nešto konkretno poduzme u cilju zaštite starih vojnih građevina ali i njezine valorizacije kroz kulturni turizam. Ali prava svrha baštine ne smije biti niti u privlačenju stranih turista već svi mi sa našom baštinom moramo ostvariti dijalog. Jer kao što je rečeno baština je sveukupnost našega povijesnog nasljeđa, koja nas prati kroz život i koja nas velikim dijelom oblikuje. Svjesno smo da se uskoro u naše škole i obrazovne programe neće naći mjesta za promicanje ideje o važnosti očuvanja baštine, ali ova knjiga svakako će biti jedan poticaj, poruka i vodič da o tome moramo ozbiljno razmišljati“, kazao je Landeka.
Ovogodišnji Napretkov tjedan kulture službeno su na simboličan način zatvorili predsjednik Organizacijskog odbora NTK i dopredsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar Miroslav Landeka koji je predsjedniku Napretka Nikoli Čiči kao poklon i zahvalu Središnjoj upravi uručio naslovnu fotografiju s ovogodišnjeg Napretkovog kalendara. Na fotografiji je skulptura HERCEGOVKA autora Ivana Rendića.
Program promocije monografije i zatvaranja Napretkovog tjedna kulture vodio je Ivan Vrljić, tajnik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i član Organizacijskog odbora NTK dok je program na flauti glazbeno uveličala Marija Milas.
HKD Napredak Glavna podružnica Mostar
