Kako pomiriti turizam i zaštitu?

U četvrtak, 29. veljače 2024. godine u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu održane su XXI. Rasprave o turizmu koje su kao i prethodne organizirali Institut za turizam i HKD Napredak – Napretkov kulturni centar. Tema ovih Rasprava bila je: Upravljanje posjetiteljima u zaštićenim područjima: Kako pomiriti turizam i zaštitu?

Pokazatelj da je tema jučerašnjih Rasprava i odabir panelista bio „pun pogodak“ dovoljno govori prepuna dvorana Napretkovog kulturnog centra gdje se ovoga puta tražilo mjesto više. Skup je okupio stotinjak predstavnika različitih institucija izravno povezanih s turizmom, zaštitom okoliša, ravnateljima zaštićenih područja Nacionalnih parkova i Parkova prirode, voditelja turističkih zajednica te načelnike pojedinih općina s izrazito visokim stupnjem turističke posjećenosti.

Upravljanje posjetiteljima u zaštićenim područjima predstavlja složen izazov koji zahtijeva uravnoteženi pristup između očuvanja prirodnih resursa i poticanja razvoja turizma. Zaštićena područja obuhvaćaju osjetljive ekosustave i biološku raznolikost koja je ključna za globalnu ekologiju i klimatsku ravnotežu.

Uz voditeljicu jučerašnjih Rasprava dr. sc. Izidoru Marković Vukadin iz Instituta za turizam u panel raspravi sudjelovali su također: dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, MINGOR, Slavko Štefičarstuč. spec. oec., ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije, MINTS, Tomislav Kovačevićdipl. oec., ravnatelj JU NP Plitvička jezera, Ivo Bašić , dipl. oec., ravnatelj JU PP Kopački Rit i dr. sc. Nika Dolenc, ravnateljica JU Maksimir.

Na početku XXI. Rasprave o turizmu sve prisutne je u ime organizatora pozdravio dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu.

Intenzivna ljudska aktivnost, uključujući turizam, može imati nepovoljne učinke na osjetljive ekosustave, uključujući eroziju tla, degradaciju vodnih resursa i ugrožavanje autohtonih vrsta. S druge strane, turizam može pružiti važne ekonomske i društvene koristi lokalnim zajednicama, potičući svijest o važnosti očuvanja prirode i promovirajući kulturološku razmjenu. Upravljanje posjetiteljima u zaštićenim područjima zahtijeva integrirani pristup koji uzima u obzir ekološke, sociokulturne i ekonomske faktore, kako bi se osiguralo da turizam doprinosi očuvanju prirode, a ne njenoj degradaciji.

Stoga je cilj ovih Rasprava istražiti različite strategije i pristupe koji se mogu primijeniti kako bi se uspostavila ravnoteža između turističkih aktivnosti i ciljeva zaštite. Analizirajući primjere najbolje prakse iz Hrvatske i svijeta, identificirati će se ključni čimbenici za uspješno upravljanje posjetiteljima, uključujući edukaciju i interpretaciju, kontrolu pristupa, održivo planiranje i suradnju s lokalnim zajednicama. Kroz integrirani pristup koji uzima u obzir potrebe i ograničenja kako posjećivanja i turizma, tako i ekosustava, predložiti će se smjernice za razvoj efikasnih upravljačkih strategija koje promiču uravnotežen odnos između ljudi i prirode u zaštićenim područjima.

U svojim izlaganjima mogli smo saznati o problemima s kojima se susreću različita odredišta,  pa tako ravnatelj NP Plitvička jezera suočava se s problemima prevelikog broja turista, gdje prema statistici, 10 posto svih stranih turista koji posjete Hrvatsku posjete i Plitvička jezera, dok neke druge lokacije (teže dostupne ili manje poznate) imaju problem s manjkom turista, a time i prihoda, što smanjuje mogućnost za kvalitetna ulaganja i poboljšanja cjelokupnog stanja na tom području.

Osim panelista u diskusiju su se uključili i prisutni sudionici koji su govorili o problematici i iskustvima na svom području djelovanja. Opći zaključak svih prisutnih je da se ovakve rasprave trebaju organizirati češće, a po mogućnosti i u većem broju. Možda bi na ovakvim skupovima trebala sudjelovati i druga interesna strana (koncesionari, urbanisti na pojedinim područjima) o čijoj djelatnosti izravno ovisi budućnost nekog kraja i ekološko, a i u turističkom smislu.