Na današnji dan, 11. studenoga 1902. godine, u Sarajevu je utemeljeno “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanate i trgovinu”.
Ideja i potreba o utemeljenju hrvatskog potpornog društva u Sarajevu javila se kao rezultat političkih, društvenih i gospodarskih promjena u Bosni i Hercegovini koncem XIX. i početkom XX. stoljeća. Prema Antunu Odiću (“Kratak historijat Napretka” – Kalendar Napredak za 1927. godinu strana 41.), još od 1900. godine, inteligencija i ugledniji građani bavili su se mišlju da u Sarajevu osnuju “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanate i trgovinu”. Međutim, do konkretnijih poteza dolazi tek 1902. godine. Kao plod dogovora koji su se tijekom 1902. godine vodili u tom pravcu, konačno su 9. studenoga 1902. godine sastavljena pravila budućeg potpornog društva.
Pravila je sastavio Tugomir Alaupović uz pomoć Đure Vrinjanina i Dušana Plavšića. Pravila su prihvaćena na utemeljiteljskoj sjednici održanoj 11. studenoga 1902. godine. Na toj sjednici izabran je i privremeni odbor u sastavu: Ivan Raguž, predsjednik; Tugomir Alaupović, potpredsjednik i tajnik; Marko Kuzmanović, Ivo Barešić, Jozo Udovičić, dr. Anto Palandžić, Ivan Spahić, Đuro Vrinjanin i Marko Đebić odbornici.
Ivan Raguž i Ivan Barišić predali su 12. studenoga pravila vladinu povjereniku na odobrenje. Međutim, na odobrenje se dugo čekalo. Brojne urgencije bile su bezuspješne i jasno se vidjelo da djelovanje društva nije bilo u interesu vlasti. Odobrenje će doći tek u rujnu 1904. godine.
Privremeni predsjednik sarajevskog potpornog društva Ivan Raguž je tek 6. rujna 1904. godine primio potvrđena pravila Društva. Pravila je trebala prihvatiti glavna skupština i ponovno ih podnijeti na potvrdu vladi.
Glavna, konstituirajuća skupština “Društva za namještanje djece u zanate i trgovine Sarajevo” održana je 10. rujna 1904. godine u prostorijama Hrvatskog pjevačkog društva “Trebević”. Skupština je prihvatila pravila jednoglasno i izabrala prvi odbor. Za predsjednika je izabran Anto Palandžić, za dopredsjednika Tugomir Alaupović, a za tajnika Aleksa Đebić. Usvojen je prijedlog Tugomira Alaupovića da se društvu radi lakšeg imena i kraćeg dopisivanja dadne ime “Napredak”.
U odbor društva ušli su najugledniji sarajevski Hrvati. Odbor je shvatio nužnost da društvo treba proširiti rad na cijelu Bosnu i Hercegovinu, tako da odbor u Sarajevu bude centrala pod imenom “Središnja uprava”, a da je u svim varošicama potrebno osnovati podružnice i povjereništva. Prve sjednice odbora držane su u “Hrvatskom sokolu”, a već 30. listopada 1904. godine Društvo za te namjene iznajmljuje sobu kod g. Josipa Udovičića za 8 kruna mjesečno, te nabavlja potrebni namještaj u zajednici sa sarajevskom podružnicom mostarskog potpornog društva.
Već 1. listopada 1904. godine sarajevsko potporno društvo tiska 2.000 komada društvenih pravila, razašilja ih po cijeloj Bosni i Hercegovini, apelirajući na taj način za organiziranje podružnica i povjereništava, a 11. prosinca 1904. godine tiskaju se prve reklame kojima se pozivaju roditelji da šalju djecu na zanate i u trgovinu.
U cilju namicanja sredstava, Društvo je počelo akciju upisivanja članova u Sarajevu te nabavilo 10 kasica za sakupljanje milodara koje su postavljene u radnjama i gostionicama.
Apel za organiziranje podorganizacija brzo je našao odziva u cijeloj Bosni i Hercegovini, te dolazi do osnivanja prvih podružnica: u Banjoj Luci (1.11.1904.), Bugojnu (19.3.1905.), Travniku (28.7.1905.), Jajcu, Donjoj Tuzli, Bosanskom Šamcu i Zenici (sve na isti dan 19.11.1905.). U mjestima gdje nije bila dozrela ideja o osnivanju podružnica počinje uspostavljanje povjereništava.
Pokrenuta je misao o izdanju vlastitog glasila “Napredak”, ali nije tada oživotvorena. U svrhu promidžbe sarajevski “Napredak” izdao je zidni kalendar koji je podijeljen besplatno svim članovima.
“Hrvatsko društvo Napredak – za namještanje djece u zanate i trgovine” Sarajevo održalo je 19. studenoga 1905. godine glavnu skupštinu na kojoj su izmijenjena pravila u smislu da društvo ubuduće pomaže i đake. Na prijedlog biskupa dr. Šarića promijenjen je naziv društva u “Hrvatsko društvo Napredak – za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika Sarajevo”.
Društvena 1906./1907. godina je bila u znaku intenzivnog širenja organizacije. Uz dosadašnje podružnice, osnivaju se nove u Kreševu, Busovači, Gornjem Vakufu, Prijedoru, Kotor-Varoši, Bosanskom Brodu i Derventi. Nova povjereništva su osnovana u Prnjavoru, Čapljini, Tolisi, Bosanskom Novom, Tesliću, Đakovu, Orašju i na Ilidži. Tako je Napredak koncem društvene godine imao 26 podružnica i 26 povjereništava. Evidentirano je ukupno 2.237 članova i to 7 dobrotvora, 171 utemeljitelj i 2.059 redovitih članova. Podijeljene su 43 srednjoškolske i 27 visokoškolskih stipendija. Za smještaj na zanate i trgovine prijavilo se 76 djece, a smješteno je 61. Đacima je podijeljeno 9 jednokratnih potpora u iznosu od 419,32 krune.
Koncem 1906. godine izdan je prvi “Kalendar Napredak 1907.” u 4.000 primjeraka, koji je donio dobit od 158,97 kruna. U Sarajevu je 10.9.1906. godine održana zabava koja je donijela Društvu značajan prihod.
Društvo je samostalno postojalo sve do III. glavne skupštine Napretka održane 9. lipnja 1907. godine kada je usvojen prijedlog o fuziji s mostarskim potpornim društvom.