Prva panel-rasprava drugoga dana međunarodnog seminara „Generacija Z na tržištu rada: Izazovi, prilike i perspektive” bila je posvećena ulozi sindikata u zaštiti prava mladih radnika i prilagodbi novim izazovima tržišta rada. Raspravu je moderirala Ivana Barišić, dopredsjednica HKD-a Napredak, a sudjelovali su Ľubica Černá, predsjednica Nezavisne kršćanske unije Slovačke (NKOS), Oliver Kopačev, član predsjedništva sindikalne podružnice NLB banke u Makedoniji (SFOM), i Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH).
Ľubica Černá istaknula je kako su mladi nedovoljno zastupljeni u sindikatima, među ostalim zbog nedovoljne informiranosti o njihovoj ulozi, pravima koja ostvaruju članstvom i prednostima kolektivnih ugovora. Dodatni izazov predstavljaju zastarjela percepcija sindikata, birokratski postupci i nedovoljna prilagođenost digitalnim navikama mladih. Upozorila je i na strah od negativnih reakcija poslodavaca te na nesklad između načina djelovanja tradicionalnih sindikata i očekivanja generacije Z. Kao primjer dobre prakse predstavila je mlade sindikalne platforme u Slovačkoj koje organiziraju edukacije i treninge za razvoj mekih vještina, zagovaraju priuštivo stanovanje, bore se protiv neplaćenog stažiranja i za jednaku plaću te koriste društvene mreže kako bi doprle do mladih. Naglasila je da sindikati moraju snažnije zastupati teme poput mentalnog zdravlja, ravnoteže poslovnog i privatnog života, jednakosti i uključivosti.
Oliver Kopačev poručio je kako se poslodavci trebaju zapitati ne samo kako privući mlade zaposlenike nego i kako ih zadržati. Generacija Z očekuje fleksibilnost, otvorenu komunikaciju i mogućnosti profesionalnog razvoja, ali to ne znači da odbacuje odgovornost. Sindikati zato moraju proširiti svoje djelovanje na pitanja digitalizacije, jednakih mogućnosti, mentorstva, prekvalifikacije i utjecaja umjetne inteligencije na radna prava. Istaknuo je kako sindikat ne treba biti samo zaštitnik radnika u trenucima sukoba, nego i poveznica između zaposlenika i poslodavaca, koja omogućuje dijalog, razvoj zaposlenika i stvaranje kvalitetnijeg radnog okruženja. Budućnost sindikata, zaključio je, ovisit će o njihovoj sposobnosti razumijevanja i praćenja promjena u svijetu rada.
Samir Kurtović predstavio je konkretne načine na koje sindikati štite prava svojih članova, istaknuvši važnost besplatne pravne pomoći, zastupanja radnika u disciplinskim postupcima i sudskim sporovima te pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Posebno je naglasio važnost sindikalnog djelovanja u sektorima u kojima radnička prava nisu dovoljno jasno ili sveobuhvatno uređena. Govorio je i o načinima približavanja sindikata mladima, među kojima su edukacije, predavanja i predstavljanje konkretnih prednosti članstva. Istaknuo je da mladi trebaju prepoznati sindikat kao mjesto na kojem mogu dobiti podršku, informacije i zaštitu svojih prava.
Druga, ujedno i završna panel-rasprava međunarodnog seminara „Generacija Z na tržištu rada: Izazovi, prilike i perspektive” bila je posvećena poduzetništvu mladih, mogućnostima pokretanja vlastitog poslovanja te izazovima s kojima se generacija Z suočava na putu od ideje do njezina ostvarivanja. Raspravu je moderirao Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam i dopredsjednik HKD-a Napredak, a na panelu su sudjelovali Jurica Bosna, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Boris Marđonović, izvršni direktor JU Zanatske i NVU Zanatsko-poduzetničke komore Crne Gore, te Sanela Grujo Vrkljan, znanstvena suradnica u Institutu za turizam.
Na početku rasprave Damir Krešić pozdravio je sudionike, predstavio paneliste i otvorio temu poduzetništva izvan okvira prethodnih rasprava o sindikatima i tradicionalnim radnim odnosima. Naglasak je stavljen na pitanje kako mladima omogućiti da vlastite ideje pretvore u održive poslovne pothvate te kakvu ulogu u tome imaju obrazovanje, institucije, gospodarstvo i suvremene tehnologije.
Jurica Bosna govorio je o poduzetništvu iz perspektive visokog obrazovanja, istaknuvši kako obrazovne institucije sve više nastoje prepoznati potrebe mladih i prilagoditi im svoje programe. Na Sveučilištu u Zadru studentima je dostupan poduzetnički modul jer se poduzetničke kompetencije smatraju važnima za sve studente, a ne samo za one koji se obrazuju u području ekonomije. Naglasio je kako je razvoj poduzetničkog načina razmišljanja potrebno započeti što ranije, zbog čega se poduzetničke teme kroz različite projektne aktivnosti približavaju i srednjoškolcima, pa čak i učenicima osnovnih škola.
Govoreći o izazovima pokretanja vlastitog posla, Bosna je istaknuo da poduzetništvo nije jednostavan put jer zahtijeva kapital, znanje, praktične vještine i spremnost na suočavanje s neizvjesnošću. Upravo zato Sveučilište studentima omogućuje obveznu stručnu praksu, koja im pruža priliku za upoznavanje stvarnog poslovnog okruženja i primjenu stečenih znanja. Istaknuo je kako će poduzetnički pothvati mladih vjerojatno postajati sve zastupljeniji na tržištu rada, zbog čega je važno dodatno razvijati programe kojima će im se poduzetništvo približiti na razumljiv i praktičan način. Ključno je pitanje kako mlade kvalitetnije pripremiti za samostalno poslovanje i pomoći im da prepoznaju prilike koje im se nude.
Boris Marđonović osvrnuo se na važnost povezivanja obrazovanja i svijeta rada, istaknuvši vrijednost seminara koji okupljaju sudionike različitih struka i omogućuju razmjenu znanja, iskustava i perspektiva. Govorio je o izazovima s kojima se mladi susreću već pri odabiru obrazovnog puta, naglašavajući kako sustav u kojem odluka o upisu ovisi prvenstveno o bodovima ne mora uvijek omogućiti mladima da odaberu zanimanje koje ih uistinu zanima ili za koje imaju potencijal. Kao primjer dobre prakse naveo je Njemačku, gdje mladi imaju mogućnost praktično isprobati različite zanate prije donošenja odluke o daljnjem obrazovanju. Takav pristup omogućio bi im da bolje upoznaju stvarne zahtjeve pojedinih zanimanja i donesu informiranije odluke o svojoj budućnosti.
Marđonović je upozorio i na problem nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori, navodeći podatak od 25 posto, koji je usporedio s približno šest posto u Njemačkoj i prosjekom Europske unije od 15 posto. U takvim okolnostima posebno je važno mladima otvoriti više mogućnosti za stjecanje praktičnih znanja i lakši ulazak na tržište rada.
Posebno se osvrnuo na promjene koje umjetna inteligencija donosi svijetu rada. Dok automatizacija sve snažnije utječe na pojedine uredske i administrativne poslove, praktični zanati postaju sve važniji i sigurniji profesionalni izbor. Naglasio je da strukovno obrazovanje ne bi trebalo promatrati kao rezervnu opciju za mlade koji ne odaberu fakultet, nego kao vrijedan put prema zapošljavanju i poduzetništvu. Pritom je istaknuo prednosti povezivanja obrazovanja i rada, odnosno modela u kojem mladi tijekom stručnog usavršavanja stječu iskustvo i istodobno ostvaruju prihod.
Govoreći o budućnosti strukovnih zanimanja, Marđonović je naglasio da mlade, uz praktične vještine, treba osposobljavati i za primjenu umjetne inteligencije u vlastitoj struci. Kako je poručio, obrazovanje koje se svodi isključivo na tradicionalne zanatske vještine ne priprema mlade dovoljno za današnje tržište rada. Predstavio je i AI alate koje je razvila njihova komora kako bi mladim poduzetnicima olakšala prve korake u poslovanju te im pružila podršku u daljnjem rastu i razvoju. Umjetna inteligencija tako se može pokazati korisnim saveznikom poduzetnika, od razrade poslovne ideje do učinkovitijeg upravljanja poslovanjem.
Sanela Grujo Vrkljan poduzetništvo je predstavila kao proces koji počinje snom, idejom ili željom za samostalnošću, ali čije ostvarenje ovisi o nizu konkretnih čimbenika. Poduzetništvo se može promatrati kao način profesionalnog ostvarivanja, fleksibilnosti i stvaranja vlastitog identiteta, no sama želja nije dovoljna da bi poslovna ideja postala održiv pothvat. Za uspješan prijelaz od ideje do održivog poslovanja potrebni su znanje, vještine, entuzijazam, strast, predanost, financijska sredstva te razumijevanje ekonomskih prilika i potreba tržišta.
Postavljajući pitanje hoće li generacija Z postati poduzetnička generacija, Grujo Vrkljan je istaknula niz njezinih prednosti. Među njima su snažna želja za uspjehom i samoostvarenjem, potreba za autonomijom, otvorenost prema novim iskustvima, fleksibilnost te pozitivan odnos prema digitalnim tehnologijama. Budući da se mladi dobro snalaze u digitalnom okruženju i imaju pristup brojnim alatima, imaju potencijal razvijati inovativne poslovne modele i drukčije pristupe upravljanju.
Istodobno je upozorila na prepreke koje mogu otežati njihov poduzetnički put. Strah od neuspjeha, nedostatak praktičnih vještina i iskustva, ograničen pristup financijskom kapitalu i drugim resursima te nestabilnost tržišta rada mogu usporiti ili potpuno zaustaviti realizaciju poslovnih ideja. Dodatni izazovi uključuju administrativne i institucionalne prepreke, kao i nedostatak samopouzdanja u vlastitu sposobnost pokretanja i vođenja poslovanja. Zbog toga je, uz teorijsko znanje, nužno osigurati više praktičnog obrazovanja, mentorstva i konkretne podrške mladim poduzetnicima, kao i razvijati dostupnije mogućnosti financiranja.
Grujo Vrkljan osvrnula se i na promjene u načinu na koji mladi zamišljaju i organiziraju poslovanje. Sve je veći interes za manje poduzetničke pothvate, fleksibilne modele rada, automatizaciju i korištenje digitalnih platformi. Naglasak se pritom sve više stavlja na učinkovitost, kvalitetu obavljenog posla i bolju organizaciju vremena, a ne isključivo na broj odrađenih sati. Takvi pristupi otvaraju mogućnost stvaranja poslovnih modela koji se bolje uklapaju u vrijednosti i očekivanja generacije Z.
