Prvi dan međunarodnog seminara „Generacija Z na tržištu rada: Izazovi, prilike i perspektive” obilježila je rasprava o očekivanjima mladih zaposlenika, promjenama u svijetu rada i izazovima s kojima se susreću poslodavci u nastojanjima da privuku i zadrže novu generaciju radnika.
Prva tema, „Generacija Z ne traži posao – traži smisao: Što poslodavci još uvijek ne razumiju?”, održana je pod moderiranjem dr. sc. Nikole Čiče, predsjednika HKD-a Napredak. Svoja su izlaganja održali Carmen Majetić Pavić, poslovna savjetnica i edukatorica, Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te Francesco Spizzirri, nacionalni delegat za mlade Pokreta kršćanskih radnika (MCL) iz Italije.
Carmen Majetić Pavić govorila je o promijenjenim očekivanjima mladih na tržištu rada. Generaciji Z važni su fleksibilno radno vrijeme, financijska sigurnost, ravnoteža između privatnog i poslovnog života te mogućnost osobnog i profesionalnog razvoja. Odrasli uz digitalne tehnologije, mladi brzo prihvaćaju nove alate, uključujući umjetnu inteligenciju, ali istodobno očekuju otvorenu komunikaciju, uvažavanje mišljenja i manje rigidne hijerarhijske odnose. Promjena poslodavca za njih nije nužno znak nelojalnosti, nego često odgovor na loše radno okruženje ili nedostatak prilika za napredovanje.
Ivana Mehle predstavila je položaj generacije Z na hrvatskom tržištu rada te istaknula kako su njihove vrijednosti i očekivanja oblikovani digitalizacijom, ekonomskim krizama i pandemijom. Među prioritetima mladih izdvojila je emocionalno zdravlje, transparentnost i ravnotežu privatnog i poslovnog života. Fleksibilnost, mogućnost hibridnog rada i poštovanje slobodnog vremena sve se više smatraju osnovnim uvjetima rada, a ne posebnim povlasticama. Osvrnula se i na obrazovnu strukturu mladih te sve veći naglasak na konkretnim znanjima i vještinama, uz relativno smanjivanje važnosti same diplome. Iako plaća ostaje važan motivacijski čimbenik, mladima su jednako važni kvalitetni radni uvjeti i mogućnost razvoja. Upozorila je i na razlike između tradicionalnih hijerarhijskih modela upravljanja i očekivanja mladih, koji više cijene mentorski pristup. Hrvatski poslodavci pritom se sve više natječu i s inozemnim tržištima rada, koja mladima mogu ponuditi konkurentnije uvjete.
Perspektivu mladih iz Italije predstavio je Francesco Spizzirri, usporedivši europsku i američku kulturu rada te promjene koje donose tehnološki napredak i novi društveni obrasci. Upozorio je na izazove poput odlaska mladih iz Italije, starenja stanovništva i pritiska na mirovinski sustav. Istaknuo je kako tehnološki napredak ne znači nužno i jačanje društvenih veza, zbog čega je potrebno više pozornosti posvetiti solidarnosti, međuljudskim odnosima i društvenoj koheziji. Pozivajući se na crkveni socijalni nauk, naglasio je da rad nije samo sredstvo zarade, nego i način osobnog ostvarivanja i doprinosa zajednici. Društvo bi mladima trebalo omogućiti uvjete za dostojanstven život, osamostaljivanje i osnivanje obitelji, dok se Europa treba usmjeriti na izgradnju mostova u poslovnom i društvenom životu.
Druga tema prvoga dana međunarodnog seminara „Generacija Z na tržištu rada: Izazovi, prilike i perspektive” bila je posvećena jednom od najvećih izazova mladih – pronalasku prvog zaposlenja bez prethodnog radnog iskustva.
Panel „Prvi posao bez iskustva – misija nemoguća?” moderirao je Vlatko Rosić, ravnatelj Katoličkog školskog centra „Sv. Josip” u Sarajevu i član Središnje uprave HKD-a Napredak. Sudjelovali su Drago Jukić, sociolog i marketinški stručnjak te osnivač platforme „Projekt Hrvatska”, Irisa Çupa, tajnica za vanjske odnose u Uniji studentskih vijeća Albanije, te Tomislav Klarin, izvanredni profesor na Odjelu za primijenjene komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
U uvodu je Vlatko Rosić istaknuo razlike među obrazovnim smjerovima i očekivanjima koja se pred mlade postavljaju nakon završetka školovanja. Dok se od gimnazijalaca uglavnom očekuje nastavak obrazovanja, učenici strukovnih škola često su već osposobljeni za uključivanje na tržište rada. Naglasio je i važnost međugeneracijske suradnje te boljeg povezivanja obrazovanja i svijeta rada.
Drago Jukić u svom je izlaganju „Prvi posao generacije Z – dva paradoksa koji oblikuju ulazak na tržište rada” izdvojio dva ključna problema. Prvi je poznati paradoks prema kojem poslodavci traže iskustvo, a mladi ga ne mogu steći bez prilike za zaposlenje. Podijelio je i vlastito iskustvo traženja stručne prakse u Njemačkoj, gdje je nedostatak iskustva otežavao pronalazak prilike. Kreativnim pristupom ipak je uspio doći do stručne prakse u agenciji za istraživanje tržišta, iz čega je izdvojio važnu poruku: umjesto da samo tvrde što znaju, mladi trebaju pokazati što mogu napraviti. Drugi paradoks odnosi se na mjere za zapošljavanje koje često ne dopiru do mladih kojima su namijenjene. Jukić je istaknuo da institucije, uz službene kanale informiranja, trebaju koristiti i platforme na kojima mladi provode vrijeme, surađivati s digitalnim kreatorima te jačati partnerstva sa školama i fakultetima. Budući da mladi posao sve češće traže i na europskom tržištu rada, razmjena iskustava među državama može pridonijeti pronalaženju boljih rješenja. Zaključio je kako prvi posao nije nemoguća misija, ali je često nepotrebno teži nego što bi trebao biti.
Irisa Çupa govorila je o utjecaju digitalnih tehnologija na mlade te o izazovima njihova ulaska u svijet rada. Istaknula je da generacija Z dobro koristi digitalne alate, ali da komunikacija licem u lice i dalje predstavlja važnu vještinu koju treba razvijati. Posebno je naglasila važnost ravnoteže između privatnog i poslovnog života te očuvanja mentalnog zdravlja. Osvrnula se i na problem poslodavaca koji zbog ograničenih resursa i velike konkurencije često traže kandidate s prethodnim iskustvom, umjesto da ulažu u osposobljavanje mladih. Time propuštaju priliku razviti zaposlenike prema vlastitim potrebama. Govoreći o Albaniji i drugim zemljama jugoistočne Europe, upozorila je na nedovoljnu povezanost visokog obrazovanja i tržišta rada. Ipak, kao veliku prednost mladih izdvojila je prilagodljivost i sposobnost pronalaženja novih prilika uz pomoć digitalnih platformi i vlastite inicijative.
Tomislav Klarin predstavio je izazove iz perspektive visokog obrazovanja i rada sa studentima. Upozorio je na sporost institucionalnih promjena i potrebu modernizacije nastavnih procesa u vremenu ubrzanog razvoja tehnologije i umjetne inteligencije. Naglasio je važnost povezivanja teorijskog znanja s praktičnim vještinama te prilagodbe nastave generacijama koje odrastaju u drukčijem digitalnom okruženju. Osvrnuo se i na promjene u interesima studenata, važnost očuvanja interesa za humanističke znanosti te položaj studenata koji rade i sami financiraju svoje obrazovanje. Budući da dio njih može pronaći zaposlenje već nakon prijediplomskog studija, nastavak obrazovanja na diplomskoj razini ne smatraju uvijek nužnim. Kao ključno pitanje izdvojio je kako obrazovni sustav, unatoč sporim promjenama, može mladima pružiti znanja i kompetencije potrebne za uspješan početak karijere.
Treći panel prvoga dana međunarodnog seminara „Generacija Z na tržištu rada: Izazovi, prilike i perspektive” otvorio je pitanje utjecaja umjetne inteligencije na obrazovanje, zapošljavanje i budućnost rada. Raspravu je moderirao Dražen Vikić-Topić, predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i član Središnje uprave HKD-a Napredak, a sudjelovali su Vjeran Bušelić, profesor informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, i Nikola Marinković, koordinator psihološkog savjetovališta Centra za mlade Zadar i pisac.
Vjeran Bušelić istaknuo je da umjetna inteligencija već mijenja brojne sektore, od obrazovanja do bankarstva, telekomunikacija i logistike. Pritom nije nužno očekivati nestanak velikog broja radnih mjesta, već značajnu promjenu načina na koji se posao obavlja. Posebno je upozorio na izazove korištenja AI-ja u obrazovanju: iako učenici i studenti uz pomoć umjetne inteligencije mogu dobiti kvalitetnije odgovore, pritom ne moraju nužno i više naučiti. Stoga je važno razvijati kritičko razmišljanje te odgovorno i etično korištenje novih tehnologija.
Nikola Marinković govorio je o iskustvima i izazovima generacije Z, naglašavajući da veća dostupnost informacija ne znači nužno i veću emocionalnu sigurnost. Istaknuo je važnost otvorene komunikacije, aktivnog slušanja i brige o mentalnom zdravlju te poručio da umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku podršku i međuljudske odnose. Predstavio je i svoj književni rad, kojim nastoji otvoriti teme bliske svakodnevnom životu i čitateljima prenijeti poruke koje potiču na razmišljanje.
Panel je zaključio kako umjetnu inteligenciju treba promatrati kao alat koji može unaprijediti rad i učenje, ali samo uz odgovorno korištenje, kritičko promišljanje i očuvanje ljudskih kompetencija. U završnici su Marinković i Bušelić razmijenili knjige, čime je razgovor zaokružen lijepim simboličnim trenutkom druženja i razmjene znanja.
Četvrti panel prvoga dana međunarodnog seminara „Generacija Z na tržištu rada: Izazovi, prilike i perspektive” bio je posvećen promjenama u odnosu mladih prema radu, karijeri i životnim prioritetima. Panel je moderirao Pavle Mijović, predstojnik Katedre za filozofiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i član Središnje uprave HKD-a Napredak, a sudjelovali su Vladimir Drobnjak, v. d. direktora Fonda PIO Crne Gore, i Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata Federacije Bosne i Hercegovine.
Mijović je istaknuo kako generaciju Z ne treba promatrati kao homogenu skupinu jer unutar nje postoje različiti identiteti, stavovi i načini života. Riječ je o prvoj generaciji koja je odrastala potpuno uronjena u digitalni svijet, što utječe na njezinu komunikaciju, donošenje odluka i odnose s okolinom. Mladi pokazuju snažnu osjetljivost na pitanja jednakosti, društvene pravde i ekologije te se aktivno zalažu za svoja prava, ali se istodobno suočavaju s informacijskom preopterećenošću i poteškoćama u međuljudskoj komunikaciji.
Vladimir Drobnjak predstavio je obilježja generacije Z, naglasivši da su mladima posebno važni autentičnost, fleksibilnost, mentalno zdravlje i usklađivanje poslovnog i privatnog života. Istaknuo je kako mladi žele napredovati i ostvariti profesionalni uspjeh, ali ne pod svaku cijenu. Pravedna plaća, osjećaj svrhe i očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja među njihovim su najvažnijim prioritetima. Poručio je da mladi nisu lijeni, nego imaju drukčija očekivanja od radnog okruženja te svojim digitalnim vještinama, prilagodljivošću i novim pogledima mogu značajno pridonijeti radnim kolektivima.
Josip Milić otvorio je pitanje autoriteta, kritičkog razmišljanja i budućnosti rada. Naglasio je važnost promicanja kritičkog mišljenja postavljanjem pitanja koja potiču ljude na samostalno promišljanje. Osvrnuo se i na izazove koje umjetna inteligencija donosi obrazovanju i tržištu rada, postavljajući pitanje hoće li njezina sve veća primjena utjecati na sposobnost samostalnog razmišljanja i budućnost pojedinih zanimanja. Kao važnu razliku između čovjeka i umjetne inteligencije istaknuo je ljudsku savjest.
