U srijedu, 2. veljače 2022. godine, u Napretkovom kulturnom centru predstavljen je 69. broj tradicionalnog Napretkovog godišnjaka koji izlazi s prekidom još od davne 1907. godine koji prati pomno sve Napretkove uspone i padove kroz bremenita vremena.
Na početku predstavljanja Godišnjaka sve prisutne pozdravila je prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, dopredsjednica Naprtkovog kulturnog centra i članica Središnje uprave HKD Napredak koja je cijeli svoj znanstveni i kulturni rad posvetila očuvanju temeljnica hrvatske kulture koja se nalazi izvan naše današnje geografske odrednice.
U 2022. godini kada Hrvatska obilježava 30 godina međunarodnog priznanja svoje neovisnosti u istoj godini HKD Napredak obilježava 120 godina svog osnutka.
O Napretkovom značaju i važnosti kroz povijest za hrvatski narod, a posebno za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini govorio je njegov predsjednik dr. sc. Nikola Čiča.
„U sveukupnoj bosanskohercegovačkoj kulturnoj i izdavačkoj djelatnosti Hrvatsko kulturno društvo Napredak je od svog osnutka pa do gašenje 1949. godine je imalo, u odnosu na
vrijemo u kojemu je djelovalo, svoje posebno mjesto. O ulozi Napretka i njegovom značaju u navedenom razdoblju posebice kroz prizmu višedimenzijalnosti njegova djelovanja, vrlo je teško dati sveobuhvatnu analizu. Potrebni su čitavi istraživački projekti za pojedine oblasti kako bi se pokazala svestranost djelovanja ovog Društva. Društva koje je na ovim prostorima ostavilo neizbrisiv kulturološki trag u različitim povijesnim razdobljima i društvenim kontekstima. Unatoč mnogim preprekama i nerazumijevanju Napredak je kroz cijelo ovo vrijeme radio na zadatku razvoja kulturne baštine u hrvatskom narodu u cjelokupnom hrvatskom korpusu, bez obzira na promjene državnih granica ali isto tako ostavilo neizbrisiv trag na sveukupnu kulturnu baštinu svih naroda na području gdje je Društvo djelovalo“, rekao je u svom izlaganju predsjednik Čiča.
Napretkov godišnjak uspio je odoljeti novim izazovima elektronskih medija i sačuvao svoj papirnati oblik te u njemu bilježio ponešto o djelovanju Napretka, ali i o zaslužnim ljudima u njegovom radu o čemu je govorio prof. dr. sc. Božo Skoko.
„Godišnjak je glasilo koje zauzima posebno mjesto u Napretkovoj izdavačkoj djelatnosti. Ujedno ovo je najdugovječnije Napretkovo glasilo, koje izlazi još od 1907. godine te bilježi sve ono što je bitno za život ovog kulturnog društva, a samim time i ono što je bitno u široj društvenoj zajednici“ , naglasio je Skoko u svom govoru.
Napretkov Godišnjak u ovom broju prigodnim tekstom predstavio je Antu Grlića Radmana, Napretkovog prijatelja, dobrotvora i donatora koji za svoga života zdušno pomagao Naopredak, a posebno njegovu podružnicu u Bugojnu.
„Daleko najveći doprinos obnovi Hrvatskog doma u Bugojnu i materijalnoj potpori radu podružnice dao je spomenuti Ante Grlić Radman, ugledni hrvatski gospodarstvenik, sin bugojanskog kraja i otac ovdje nazočnog ministra vanjskih i europskih poslova. Godišnjak donosi detaljan životopis i poslovni put gospodina Ante, ali i njegova životna promišljanja, ideale i vrijednosti kojima se vodio. Novci i iznosi su manje važni, iako slikoviti. Važnije je danas ovdje istaknuti njegovu ljubav prema bugojanskom kraju, prema Napretku, prema svome bližnjemu, ma koje vjere i nacije bio“, rekao je u svom izlaganju Skoko.
Svoje izlaganje Skoko je završio citatom pokojnog Ante Grlić Radmana:”Razmišljajući o svojemu životu i osvrćući se na pojedine važne događaje, ističem da moje najveće bogatstvo nisu ni uspješna karijera, ni relativno dobro imovinsko stanje, ni društveni ugled i utjecaj, nego je to zapravo moja obitelj. U mojoj me poodmakloj dobi uveseljava spoznaja da i među mojom djecom i unucima jednako prevladavaju moral, poštenje, zauzetost za drugoga, stremljenje za opće dobro, mir, blagost, strpljenje, istinoljublje i zdravo rodoljublje.”
Tim povodom Vanda Babić Galić pročitala je prigodnu pjesmu hrvatskog književnika akad. Mile Pešorde „Otac“.
Na kraju predstavljanja Godišnjaka prisutnima se u ime svoje obitelji obratio dr. sc. Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi RH koji u kraćem emotivnom govoru istaknuo važnost Napretka za hrvatski narod i zahvalio na tekstu posvećenom njegovom ocu.
U glazbenom dijelu programa nastupio je pjevač Donat Orlić u pratnji klarinetiste Bruna Philippa i harmonikaša Edin Džaferagić koji su izveli četiri tradicionalne pjesme.
Na kraju predstavljanja Godišnjaka publika i predstavljači zadržali su se u kraćem ugodnom razgovoru.
