U četvrtak, 26. ožujka 2019.u organizaciji Planinarskog društva Napredak – Stjepan Planić“ održano je drugo po redu, predavanje uz projekcije „Magični Čile – tragom osobnog iskustva. To je nastavak zanimljivih putopisnih predavanja koja su predviđena za posljednji tjedan u mjesecu, gdje Napredak ugošćuje nekog od putopisaca koji kroz razgovore i projekcije djeli svoja iskustva i doživljaje s publikom. Nakon predavanja o Kilimanjaru, koje je održao Dejan Nemčić, ovoga puta predavanje je bilo posvećeno južnoameričkoj zemlji Čileu u kojoj i danas živi velika kolonija Hrvata i njihovih potomaka. Ovoga puta gošća večeri bila je Tuga Tarle, spisateljica,dugogodišnja diplomatkinja i promotorica hrvatske kulture u svijetu.
Da je Čile uistinu magičan uvjerila nas je Tuga Tarle, koja je puno toga uspjela izreći iz osobnog iskustva boraveći u Čileu.Za vrijeme svog diplomatskog angažmana uspjela je proputovati od sjevera Čilea do krajnjeg juga južnoameričkog kontinenta nastojeći se na tim putovanjima susresti i upoznati sa potomcima Hrvata, a neki od njih, bitno su utjecali na kulturna, gospodarska i politička kretanja Čilea. Čile se proteže od Perua i Bolivije na sjevernim granicama, do Drakeovog tjesnaca na jugu, s istočne ga strane Ande dijele od Argentine, a zapadna strana Čilea uranja u Pacifik. Čileanski teritorij pokriva i dobar dio Antarktika, Uskršnji otok te pustinja Atacamu. Čile se nalazi usred pacifičkog „Vatrenog prstena“, vulkanskog područja visoke seizmičke aktivnosti. Glavni grad Čilea, Santiago de Chile, obiluje veoma visokim neboderima. Visoke zgrade izgrađene su na posebnim temeljima i praktički su otporne na potrese.
Čile je jedna od ekonomski najstabilnijih zemalja Južne Amerike. Glavne industrijske grane u Čileu su ribarstvo, rudarstvo, proizvodnja celuloze (dobiva se od stabla eukaliptusa, koji se jako dobro primio u Čileu), voće i povrće, nakit. Nakit se uglavnom proizvodi od lapis lazulija, a Čile je, uz Afganistan, jedina zemlja u kojoj se može pronaći taj krasan plavi kamen. Čile je važan i u proizvodnji srebra i vina, a u posljednje se vrijeme i turizam ugurao u značajne izvore prihoda Čilea. Između bogatih i siromašnih u Čileu je prilično velika i prilično vidljiva razlika.
U ukupnom stanovništva Čilea oko 200.000 stanovnika čine Hrvati, odnosno osobe hrvatskog podrijetla. Riječ je o trećoj, četvrtoj, u pojedinim slučajevima i petoj generaciji potomaka hrvatskih doseljenika. Prvi Hrvati počeli su stizati u Čile polovicom devetnaestog stoljeća, privučeni „zlatnom groznicom“ u Ognjenoj zemlji. Hrvati među najbogatijim Čileancima nisu rijetkost: prvi (a vjerojatno i najbogatiji) bio je Paško Baburica. Hrvati u Čileu znali su se obogatiti i uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina. Obitelj Lukšić vjerojatno ne treba posebno predstavljati, jer posljednjih su godina sve više prisutni i u Hrvatskoj.
Uz dvjestotinjak slajdova i zanimljivim pričama o svojim doživljajima u Čileu, Tuga Tarle je oduševila sve one koji su tu večer proveli u Napretkovom kulturnom cetru.
