U Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu u petak, 21. veljače u 19 sati otvara se izložba fotografija Dražena Zetića naslovljena “Riznica duha jugoistočnog Jadrana“
Klikom na medijski zapis ispod fotografije kataloga izložbe, možete poslušati razgovor – najavu izložbe za emisiju hrvatskog radija, Hrvati izvan domovine.
Jedan od poticaja za predstavljanje te građe leži u autorovoj želji da prikaže bogatstvo i stanje simbola prisutnih u prostoru jugoistočnog Jadrana koji su bili i jesu identitetski biljeg hrvatskog katoličkog življa koji je naseljavao i danas naseljava taj dio Crne Gore.
Izložbu će otvoriti Bokelj, prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Roko Mišetić.
Uz izložbu fotografija Dražena Zetića „Riznica duha jugoistočnog Jadrana“
Izložba fotografija Dražena Zetića pod naslovom „Riznica duha jugoistočnog Jadrana“ predstavlja katoličke crkve u Boki kotorskoj i na Crnogorskom primorju. Svima onima koji imalo poznaju povijest toga kraja pred očima se pojave srednjovjekovne crkve podignute ne samo u biskupskim središtima, gradovima Baru, Budvi i Kotoru nego i u njihovoj neposrednoj okolici, u selima ili u pitomom krajoliku, u maslinicima i na proplancima odakle seže pogled prema morskom plavetnilu i visokim planinama spletenim u neposrednom zaleđu. Zetić fotografira ne samo sačuvane i održavane crkve u urbanim sredinama nego i brojna ruševna zdanja od kojih su ostali zidovi, arheološki ostaci, ulomci pleterne skulpture ili tragovi zidnoga slikarstva iz različitih povijesnih epoha. Ti gotovo izgubljeni i zaboravljeni spomenici svjedoče o profiliranoj srednjovjekovnoj kulturi i katoličkoj vjeri na južnom Jadranu u kojemu su se susretale različite likovne kulture, od Carigrada i Apulije do Dalmacije i sjevernoga Jadrana. Autor se popeo do napuštenoga sela Špiljari u brdu iznad Kotora da bi u planinskom klancu snimio tamošnju crkvu sv. Jurja. Nije zaboravio ni staru crkvu Gospe od Snijega u susjednim Škaljarima. Neke zapuštene crkve poznate su samo rijetkim znalcima toga kraja. Među njima je i Dražen Zetić koji svojom fotografskim bilješkama želi sačuvati tragove kulture Hrvata katolika na jadranskom jugu.
Druga skupina Zetićevih fotografija prikazuje monumentalne barokne građevine koje su dale osnovni pečat pomorskim mjestima u Boki kotorskoj, u Kotoru, Perastu, Prčanju i Dobroti. Pred našim se očima javljaju visoki zvonici župne crkve sv. Nikole u Perastu i sv. Stasija u Dobroti, crkva Gospe od Zdravlja iznad Kotora i raskošno pročelje prčanjske župne crkve Rođenja Marijina. Uz poznatiji otok i zavjetno svetište Gospe od Škrpjela upoznajemo i otočić s nekadašnjim benediktinskim samostanom sv. Jurja ispred Perasta na kojemu uz crkvu, samostan i groblje gospodare stari čempresi stvarajući sumoran ugođaj koji ocrtava duh Boke skrivene u dubini zaljeva, ispod vrletnih planina. Svetište Gospe od Milosti čuva srednjovjekovne, gotovo neproučene umjetničke ostatke, a u malom vrtu, u sjeni stare araukarije otkriva blagost podneblja u pličini Tivatskoga zaljeva.
Zetićeve fotografije otkrivaju na prirodan, nenametljiv i jednostavan način južnojadranski prostor i njegove sakralne građevine. Usmjerivši se na poznate i manje poznate crkve, samostane, kapelice i zvonike autor otkriva drugo, pravo lice toga kraja. Gotovo zaboravljene građevine i rijetki preostali katolici potvrđuju dubinu vremena u kojemu su se oblikovale i nečujno mijenjale kulture u stalnim seobama, prirodnim nedaćama, ratnim osvajačkim pohodima i diplomatskim spletkama.
Radoslav Tomić
