“Alter Ego Mobile Digital Photo Art” naziv je autorske izložbe fotografija Zorana Filipovića, istaknutog svjetskog fotografa, pisca i dizajnera, a koja će biti postavljena od 12. do 26. rujna 2024. godine u Galeriji kraljice Katarine Kosača, Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.
Umjetnički projekt u mediju fotografije “Alter Ego Mobile Digital Photo Art” svojevrsni je nastavak autorovog istraživačkog rada na temu sjeni, sjenki, opskurnog,.. i referira se na njegov pradavni projekt realiziran prije punih 39 godina – “Sjenografija”, koji je prvi puta izložen davne 1985. godine u Galeriji SC u Zagrebu. Oba ova projekta, svaki sa svojim originalnim umjetničkim fotografskim pismom primjerenim svojemu vremenu, istražuju skriveni nepoznati svijet sjenki…
Ovu izložbu zajednički organiziraju Napretkove Glavne podružnice iz Zagreba i Mostara, u suradnji s Napretkovim kulturnim centrom.
O izložbi će govoriti voditelj Galerije Dalibor Nikolić, Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar, Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak i predsjednik HKD Napredak GP Mostar, kao i sam autor izložbe Zoran Filipović.
Izložba se otvara u četvrtak, 12. rujna 2024. godine u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine Kosača, Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača.
Iz kataloga:
Umjetnički projekt u mediju fotografije “Alter Ego Mobile Digital Photo Art” svojevrsni
je nastavak autorovog istraživačkog rada na temu sjeni, sjenki, opskurnog,.. i referira se
na njegov pradavni projekt realiziran prije punih 39 godina – “Sjenografija”, koji je prvi
puta izložen davne 1985. godine u Galeriji SC u Zagrebu. Oba ova projekta, svaki sa
svojim originalnim umjetničkim fotografskim pismom primjerenim svojemu vremenu,
istražuju skriveni nepoznati svijet sjenki. Sjenografije ga istražuju analogno, zapisom na
celuloidni 35 mm c/b film, dok ga projekt Alter Ego istražuje digitalno, i to uporabom
najdemokratičnijeg alata primjerenog ovome našem današnjem vremenu – mobitela.
Mobitel je vjerovatno najrasprostranjenije i najpopularnije pomagalo suvremenog
čovjeka, bez kojega mnogi od nas ne bi više mogli zamisliti svoj život. Osim za glasovnu
komunikaciju između ljudi, mobitel se koristi i za mnoge druge zahtjevne radnje između
kojih je i bilježenje i uzimanje slika – fotografija, jer je svaki suvremeni mobilni telefonski
aparat opremljen visokokvalitetnom digitalnom foto i video kamerom. Svaki je suvremeni
čovjek, posjednik mobilnog telefona, ujedno i fotograf i video snimatelj itd. Projekt Alter
Ego istražuje svijet sjenki, i to ne svijet bilo kakvih sijenki, već svijet autorove vlastite sjene, njegovog svojevrsnog projiciranog Alter Ega. Sjene se projiciraju i ostavljaju (bacaju?) na različitim materijalima (podlogama), na različitim zemljopisnim mjestima, u različito doba dana i u različito vrijeme godine, u različita godišnja doba. Sjene se “bacaju” po tlu, “bacaju” se po tekućoj vodi rijeka i kristalno čistoj vodi mora, “bacaju” se po različitim “živim” podlogama: stablima u šumi, po travi, po na tlu popadalom požutjelom jesenjem lišću, po surovom kraškom kamenom terenu,.. Sjene se “bacaju” u prirodi ali još više u urbanim prostorime. Ponekad ove sjene izazivaju u prometraču neponovljive emocije: tuge, sjete, strave,.. straha, ushita, pa čak i ljubavi.
Ove digitalne fotografije imaju svoj vidljivi i nevidljivi zapis. Vidljivi zapis čini vidljiva fotografska slika, dok je nevidljivi zapis te iste fotografske slike skup informacija o toj istoj slici, koji se referira na samo zemljopisno mjesto nastanka svake pojedine fotografije, bilježeći njenu planetarnu GPS lokaciju, vrijeme nastanka togafotografskog zapisa, te obilje mnogih drugih informacije o svakoj snimljenoj fotografiji pojedinačno. Svi ovi podaci, grupirani zajedno sa fotografskom slikom daju neku vrstu fotografske forenzike o svakome fotografskom snimku pojedinačno. Tako, na primjer, bilježimo snimak vlastite sjene “bačene” po spomeniku palim žrtvama na vukovarskom memorijalnom groblju, s točim vremenom nastanka snimka, GPS lokacijom itd., ili pak snimke nastale na stubištu zgrade umjetnikova zagrebačkog prebivališta, te slijed obilatih egzaktnih podataka koji svaki taj pojedinačni snimak prate. O tome je ovaj umjetnički projekt.
Zoran Filipović
Biografija
• Rođen je 27. travnja 1959. u Brčkom, Bosna i Hercegovina.
• Profesionalni je fotograf i pisac, a posljednjih se godina sve više bavi grafičkim i produkt dizajnom.
• Profesionalnu karijeru započeo je u zagrebačkom magazinu „Start” i tjedniku
„Danas”.
• Dosada je objavio više autorskih knjiga, u kojima često kombinira svoje fotografsko i
književno umijeće, a koautor je i na više skupnih knjiga.
• Knjige objavljuje u zemlji i inozemstvu.
• Za svoj fotografski i književni rad više je puta nagrađivan, uglavnom u inozemstvu.
• Njemačko izdanje njegove knjige Ein Jahr in der Hölle (Sezona pakla – Sarajevo
Anno Domini 1993) proglašeno je u Njemačkoj knjigom mjeseca.
• Knjiga Entseeltes Land, koju je 1995. objavio jedan od najuglednijih njemačkih
nakladnika Herder Verlag iz Freiburga, bila je pri vrhu njemačkih bestseler ljestvica.
• U kazališnoj sezoni 1995/96. bečki Theater der Jugend postavlja kazališnu predstavu u kojoj se koriste dijelovima tekstova iz njegovih knjiga Dnevnik smrti i Sezona pakla.
• Knjiga Papa u Hrvata dobila je brončanu plaketu SAPPI u konkurenciji najbolje
tiskanih knjiga svijeta za 1997., a knjiga Papa u Sarajevu srebrnu plaketu za 1998.
godinu.
• Surađivao je s više uglednih svjetskih revija i magazina („Le Figaro Magazine”,
„Paris Match”, „Life”, „Die Zeit”, „Frankfurter Allgemeine Magazin”, „Vogue/GQ”, „Photo” i dr.).
• Tijekom suradnje s glasovitom agencijom Magnum Photos (Pariz, London, New York, Tokio) potpisivao se pseudonimom ZORO, pod kojim je poznat svjetskoj fotografskoj javnosti.
• Izlagao u najuglednijim svjetskim galerijama i muzejima (Stockholm, Kopenhagen,
Beč, Prag, Bratislava, Frankfurt, Perpignan, Valencija, Sarajevo, Zagreb, Abu Dhabi, Kairo, New York, Teheran, Mexico City, Rabat (Maroko) i dr.).
• O njemu i njegovu radu snimljeno je u inozemstvu više dokumentarnih filmova (npr.
Njemačke državne TV kuće ARD,..).
• Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog novinarskog
Društva, International Federation of Journalists te Hrvatskog kulturnog društva Napredak od 1992. godine.
• Od 1978. živi i radi u Zagrebu.
Bibliografija
• MEĐUGORJE (monografija), GZH, Zagreb – Svjetlost, Sarajevo, 1988. (hrvatski, njemački, engleski, talijanski)
• DAN HRVATSKE SMJENE (monografija), Danas, Zagreb, 1990.
• ADEM DEMAÇI (Z. Filipović fotografije, F. Radončić tekst), Danas, Zagreb, 1990.
• DNEVNIK SMRTI (tekst i fotografije), skupina nakladnika hrvatsko izdanje, Zagreb, 1992.
• TAGEBUCH DES TODES (tekst i fotografije), njemačko izdanje Deuticke Verlag, Beč, 1992.
• IZLET U PAKAO (tekst), Durieux, Zagreb, 1993.
• SEZONA PAKLA – SARAJEVO ANNO DOMINI 1993 (tekst i fotografija), Zoro, Zagreb, 1994.
• EIN JAHR IN DER HÖLLE (tekst i fotografije), Deuticke Verlag, Beč, 1994.
• SEZONA PEKLA (tekst i fotografije), Cankarjeva založba, Ljubljana, 1994.
• CAPITALES OUBLIEES (fotografije), Les Editions Du Demi-Circle, Paris, 1994. (francuski)
• PAPA U HRVATA (tekst i fotografije), Zoro, Zagreb, 1995.
• ENTSEELTES LAND (tekst i fotografije), Herder Verlag, Freiburg, 1995. (njemački)
• THE POPE AMONG CROATS (monografija), Zoro, Zagreb, 1997. (engleski)
• SVETI OTAC IVAN PAVAO II. U PASTIRSKOM POHODU 12. I 13. TRAVNJA 1997., SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA (monografija), Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski Sarajevo, Zoro, Zagreb – Sarajevo, 1998.
• SVETI OTAC IVAN PAVAO II. U PASTIRSKOM POHODU HRVATSKOJ 2. – 4. Listopada 1998., ZAGREB, MARIJA BISTRICA, SPLIT, SOLIN (monografija), Zoro, Zagreb – Sarajevo, 1999.
• SVETI OTAC IVAN PAVAO II U III. U PASTIRSKOM POHODU HRVATSKOJ 5. – 9. VI. 2003., DUBROVNIK, OSIJEK, ĐAKOVO, RIJEKA, ZADAR (monografija), Zoro, Zagreb – Sarajevo – Znanje, Zagreb – HBK, Zagreb, 2003.
• SVETI OTAC IVAN PAVAO II. U II. PASTIRSKOM POHODU BOSNI I HERCEGOVINI, BANJA LUKA 22. LIPNJA 2003. (monografija), Biskupski ordinarijat Banja Luka – Naklada Zoro, Zagreb – Sarajevo, 2004.
• DNEVNIK SMRTI – 1991. (tekst), Naklada Zoro, Zagreb – Sarajevo, 2006.
• AJVATOVICA (monografija), Naklada Zoro, Zagreb – Sarajevo, Muftijstvo travničko, Travnik, 2010.
• 1991. (monografija), Likarija, Zagreb – Tounj, (hrvatski 2019., engleski 2022.)