Zahvaljujući Udruzi Prosoli Sveta glazba iz Zagreba i Hrvatskom kulturnom društvu Napredak, ljubitelji klasične glazbe u Bihaću, imali su priliku uživati u izvedbama hrvatske renesansne glazbe za lutnju, u sklopu XII. Međunarodnog festivala stare glazbe, “Vrhbosna festival 2019”. Domaćin završnog koncerta festivala, bila je Napretkova podružnica u Bihaću na čelu s predsjednikom gospodinom Zdravkom Ivanekom. Na samom početku programa gospodin Ivanek je u ime domaćina pozdravio goste iz Zagreba, kojom prilikom je zahvalio gospodinu Alojziju Prosoliju, koji nažalost nije mogao nazočiti koncertu, na ovom prekrasnom daru te je također zahvalio Goranu Štrbcu iz Napretkove Glavne podružnice Zagreb i Napretkovog kulturnog centra, što je pripomogao da se ovaj prekrasni koncert održi u Napretku u Bihaću. Dodao je na kraju, kako je ovo vjerojatno prvi put da jedan ovakav koncert za renesansnu lutnju održava u Bihaću.
Koncert pod nazivom Leute mili moj – tragom hrvatske renesansne muzike za lutnju, upriličili su vrsni glazbenici iz Zagreba, pod umjetničkim vodstvom Igora Para, lutnjiste i gitariste. Pored Igora Para, na pozornici Kulturnog centra u Bihaću, renesansnu glazbu su interpretirali mladi lutnjist Kruno Carić koji lutnju studira u Veneciji i Marko Požgaj na blok– flautama. Otpjevali su i nekoliko pjesama, što je bilo uobičajeno i u renesansno doba, za koja su glazbu napisali, između ostalih, Franciscus Bossinensis, Andrea Antico da Montona, Andrija Motovunjanin, Mavro Vetranović, Marko Marulić, Nikola Nalješković, Andrija Patricij, Petar Hektorović, Giulio Cesare Barbetta, Bartolomeo Tromboncino i Julije Skjavetić.
Glazbenik Paro, kaže kako festivali ovakve vrste počivaju prvenstveno i isključivo na entuzijazmu organizatora, u ovom slučaju, Alojzija Prosolija koju u suradnji s HKD Napredak već dvanaestu godinu organizira cijeli niz koncerata rane glazbe.
Glazba je to iz baroknih, renesansnih i još ranijih razdoblja koja se izvodi na originalnim instrumentima. Nastupili smo s renesansnim programom, programom glazbe 16. stoljeća. Svirali smo na dvije lutnje, renesansne i puhaće instrumente, blok-flaute. Tematski je naš program određen kao neka vrsta potrage za hrvatskom renesansnom glazbom, što je malo kompliciranija priča zato što iz XVI. stoljeća imamo vrlo malo pisane glazbe. Stoga smo pokušali sastaviti program polazeći od, neke vrste potrage za glazbom za lutnju iz šesnaestoga stoljeća koja se izvodila ili se mogla izvoditi u Hrvatskoj, u to vrijeme. Neki skladatelji su nam poznati kao na primjer Andrea Antico da Montona ili Andrija Motovunjanin koji je u samim početcima glazbenoga tiskarstva djelovao početkom XVI. stoljeća, kaže Paro. Na programu su bila njegova djela i još cijeli niz kompozitora porijeklom iz ovih krajeva. Najznačajniji među njima je Julije Skjavetić kojeg smatramo danas jednim od najznačajnijih renesansnih skladatelja. Većina te glazbe nije ostala sačuvana u verzijama za lutnju, pa smo onda pokušali neke od tih skladbi prilagoditi duhu vremena kako se to tada činilo jer je lutnja bila u to doba najpopularniji instrument.
Tako smo s jedne strane krenuli od nekih vokalnih predložaka a drugi trag je išao preko lirike hrvatskih renesansnih pjesnika. Tako smo pokušali zamisliti kako su se neke od tih pjesama mogle pjevati. Kako to znamo iz raznih izvora, pa i književnih i pjesničkih, bilo je uobičajeno da se pjesme pjevaju uz pratnju lutnje pa smo pokušali to na neki način rekonstruirati, kaže Igor Paro, jedan od izvođača renesansne glazbe na lutnji. Iz našeg iskustva, ljudi uvijek s velikim interesom slušaju renesansnu glazbu no publika je rijetko ima priliku slušati jer je nije tako jednostavno plasirati. Postoji nekoliko festivala u Hrvatskoj posvećenih izvođenju rane glazbe ali se uglavnom izvodi barokna glazba. Renesansna glazba se izvodi puno manje. Meni kao izvođaču ju je uvijek zanimljivo izvoditi jer publika te programe uvijek s interesom prati, zaključio je na koncu Paro.
