U organizaciji Kluba žena Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten i Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu je 15. siječnja 2024. održana tribina „Europski put Bosne i Hercegovine” u prepunoj dvorani Hrvatske paneuropske unije. Uvodni govornici bili su: dr. sc. Elma Kovačević-Bajtal, veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj; prof. dr. sc. Vanda Babić-Galić, znanstvena savjetnica u Institutu za istraživanje migracija; dr. sc. Nikola Čiča, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak te prof. dr. sc. Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Tribinu je moderirala Petra Jozipović, članica Hrvatske paneuropske unije i Prstena.
Pozdravnim riječima tribinu su otvorili predsjednica Kluba Žena Udruge Prsten Ivana Milas i predsjednik Hrvatske Paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić. Skupu se pozdravnom riječi obratio i predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini akademik Asim Kurjak.
Milas je istaknula kako je zalaganje za položaj Hrvata u BiH ključan preduvjet napretka društava ovih prostora u cjelini. Barišić je dodao da je pridruživanje BiH Europskoj uniji ključ za proširenje Europske unije na jugoistoku Europe. Kurjak je istaknuo akademske i znanstvene uspjehe bosansko-hercegovačke akademije te je uputio na izrazitu važnost daljnjega ulaganja u znanstvenu dimenziju društva BiH.
Elma Kovačević-Bajtal iznijela je detaljan pregled mukotrpnoga puta BiH do otvaranja pristupnih pregovora koji se očekuju ovoga proljeća. Istaknula je kako to ne bi bilo ostvarivo bez iznimnih diplomatskih napora Republike Hrvatske. „Nijedna strana ne bi smjela dopustiti da se propusti ijedna prilika da Bosna i Hercegovina bude pod istim krovom kao i Hrvatska“, zaključila je. Dodala je i da je sloboda kretanja i kapitala jedna od najvećih potreba BiH te da bi ulaskom u EU najviše profitirali mladi željni napretka svake vrste.
Vanda Babić-Galić usporedila je put Bosne i Hercegovine i Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji. „U BiH je u posljednje vrijeme vidljiv pomak prema europskoj obitelji, dok se za Crnu Goru to ne može reći, kao da je crnogorski kotač usporio.“ Napomenula je kako Republika Hrvatska ne će usporiti u nastojanju da se obje zemlje integriraju u EU. „Pored osobnih, emotivnih, ali i ustavno obvezujućih razloga, Hrvatska ima brojne druge razloge zašto neumorno podupirati ‘kralježnicu hrvatskoga identiteta’“, rekla je Babić-Galić.
Božo Skoko govorio je o važnosti imidža Bosne i Hercegovine u očima Europe. Zaključio je kako bi se po primjeru brojnih benefita u hrvatskome društvu nakon pristupanja EU, trebao graditi i pozitivan imidž Europske unije u Bosni i Hercegovini. „Time bi se ojačala potpora građanstva, a društvo spremnije prionulo svome razvoju i okretanju europskim vrijednostima“, poručio je Skoko.
Na tom tragu, Nikola Čiča istaknuo je potrebu da se prisutnost pitanja članstva Bosne i Hercegovine u EU intenzivira. Posebno je uputio na medije budući da se bliži otvaranje pristupnih pregovora te da je bosansko-hercegovačkome društvu potrebno na ispravan način predstaviti što su to europske vrijednosti.
Tribina je održana u iznimno pozitivnom tonu na dan 32. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i 26. obljetnice završetka mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja. Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je živa i zanimljiva rasprava.
(Priopćenje: Hrvatska paneuropska unija)
