U srijedu, 19. svibnja 2021. Članovi Hrvatskog kulturnog društva Napredak u okviru programa Dođi u 5 do 5 – s Borislavom Benažićem kroz galerije Zagreba posjetili su izložbu „Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine“ koja je ovih dana postavljena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.
Kako je živjelo slavonsko plemstvo od 18. do 20. stoljeća – čime su se bavili, kakvu su umjetnost sakupljali, kako su opremali svoje dvorce? Odgovori se mogu pronaći na ovoj izložbe gdje je predstavljeno više od 200 eksponata i vrhunskih umjetnina.
Izložba „Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine“ objedinjuje dosadašnja istraživanja likovne baštine plemićkih obitelji novovjekovnoga razdoblja na području istočne Hrvatske. Na njoj se predstavljaju odabrani predmeti širokog kulturološkog raspona – od umjetnina, preko umjetničkog obrta do arhivskog gradiva i srodne građe s naglaskom na djelima likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, grafika, arhitektura). Izložbu su realizirali Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku i Muzej Slavonije u Osijeku koji su ovu izložbu oblikovali za široku publiku, ali također i za stručnjake različitih profila koji u njoj mogu pronaći kvalitetnih materijala za neka buduća istraživanja. Na izložbi su predstavljeni atraktivni izlošci reprezentativne baštine, ali također i predmeti iz svakodnevnice koji prikazuju svakodnevni način kulture življenja plemstva u Slavoniji. Na taj način istovremeno se valorizirala njihova uloga u kulturno-povijesnoj i umjetničkoj ostavštini Hrvatske u europskim umjetničkim i kulturnim dosezima u rasponu od 18. do gotovo sredine 20. stoljeća.
Na izložbi su predstavljena likovne zbirke i djela likovne umjetnosti vezana uz najznačajnije plemićke obitelji istočne Hrvatske (npr. Adamović, Eltz, Odescalchi, Pejačević, Hilleprand von Prandau, Normann-Ehrenfels, Mihalović, Janković Voćinski, Janković Daruvarski…) koje su odigrale važnu ulogu na gospodarskom, političkom i kulturnom planu prostora današnje istočne Hrvatske. Njihove bogate zbirke umjetnina korespondiraju s najkvalitetnijim onodobnim kolekcijama i postavljaju našu povijest umjetnosti i kulture u direktan odnos s centrima kulturne i umjetničke produkcije Europe. Veliki broj predmeta iz ostavštine ovih obitelji čuva se ponajviše u hrvatskim muzejima, ali i u inozemnim privatnim i javnim kolekcijama.
Veoma interesantna je Galerija predaka, koja je bila neizostavni dio plemićke kolekcije, kojom je plemstvo dokazivalo svoje podrijetlo i time osiguravalo važne položaje u društvu. Portreti pripadaju članovima obitelji koje su na područje današnje Slavonije doveli Habsburgovci krajem 17. i početkom 18. stoljeća – kako bi učvrstili svoj utjecaj u tom kraju. Tu su predstavljene obitelji Odescalchi iz Iloka, obitelji Eltz iz Vukovara, obiteljima Hilleprand von Prandau i, Normann-Ehrenfels iz Valpova te obitelji Pejačević koja je imala svoje dvorce u Retfali, Podgoraču, Našicama i Virovitici. Tu je nezaobilazni lik glazbenice i skladateljice Dore Pejačević, a i mnogi drugi od plemića bavili su se umjetnošću ili su djelovali kao mecene.
Važan dio plemićke svakodnevnice bio je također i lov koji je pripadao dijelu gospodarske aktivnosti, ali i prestiža u plemićkim obiteljima. Tako su dvorci obilovali trofejima i slikama na kojima su bili prikazani razni motivi iz lova.
Ova izložba ima posebnu vrijednost jer prikazuje što su sve to krili dvorci Slavonije i kakvo se je bogatstvo nalazilo u njima, a koje svojom kvalitetom i vrijednošću ne zaostaje za umjetninama europske kulturne baštine.
