Međunarodni seminar Hrvatskoga kulturnog društva Napredak i Europskog centra za radnička pitanja (EZA) pod nazivom „Generacija Z na tržištu rada: Izazovi, prilike i perspektive“ otvoren je u Zadru, uz sudjelovanje predstavnika različitih institucija i organizacija koji će tijekom dvodnevnog programa raspravljati o položaju mladih na tržištu rada, izazovima prvog zaposlenja, utjecaju umjetne inteligencije, novoj kulturi rada i budućnosti zapošljavanja.
Na početku programa nazočne je pozdravio Goran Štrbac, a ovogodišnji je seminar službeno otvorio predsjednik HKD-a Napredak dr. sc. Nikola Čiča.
Posebno je pozdravio Piergiorgia Sciacquu, supredsjedatelja Europskog centra za radnička pitanja (EZA) i dugogodišnjeg partnera HKD-a Napredak, istaknuvši njegov doprinos povezivanju organizacija i ljudi iz zemalja zapadnog Balkana s europskim partnerima i njihovu uključivanju u europske društvene tokove.
„Europa se ne gradi samo institucijama i dokumentima. Europa se gradi ljudima, susretima, povjerenjem i otvaranjem vrata jednih drugima“, poručio je Čiča, zahvalivši Sciacqui na povjerenju u Napredak, otvorenosti za suradnju i zajedničkim idejama i projektima koji su iz tog partnerstva proizašli.
Napredak više od stoljeća ulaže u mlade
Govoreći o povijesti i poslanju HKD-a Napredak, predsjednik Čiča podsjetio je da priča Društva počinje 1902. godine te da se njegova vrijednost ne ogleda samo u više od 120 godina postojanja, nego ponajprije u svemu što je tijekom tog razdoblja ostvarilo.
Od samih početaka Napredak se vodio idejom ulaganja u čovjeka – njegovo obrazovanje, kulturu, znanje i talent, a posebno u mlade ljude. Tijekom svoje povijesti Društvo je objavilo više od 800 knjiga te razvijalo kulturne i glazbene ansamble, knjižnice, sportske klubove, izdavaštvo i humanitarne aktivnosti.
Ipak, među brojnim postignućima posebno se ističe podatak o 24.000 dodijeljenih stipendija i potpora, iza kojih stoje tisuće mladih ljudi kojima je Napredak u važnom trenutku njihova života pružio podršku i povjerenje.
„Napredak ulaže u mlade više od jednoga stoljeća. Više od jednoga stoljeća prije nego što smo počeli govoriti o pojmovima poput Generacije Z, Napredak je razumio jednu jednostavnu istinu: najbolja investicija jednoga društva jest ulaganje u mladoga čovjeka“, istaknuo je Čiča.
Upravo je to iskustvo, naglasio je, jedan od razloga zbog kojih je Napretku važno otvarati pitanja položaja mladih i njihove budućnosti na tržištu rada.
Ne samo govoriti o mladima, nego ih pokušati razumjeti
U nastavku obraćanja predsjednik HKD-a Napredak osvrnuo se na izazove s kojima se suočava Generacija Z, istaknuvši kako cilj seminara nije tek ponoviti uobičajene stavove o mladima, nego pokušati razumjeti okolnosti u kojima odrastaju, obrazuju se i započinju svoj profesionalni život.
Iako se mlade često opisuje kao generaciju koja propituje autoritete, traži fleksibilnije uvjete rada i drukčije postavlja prioritete, Čiča je upozorio da takve pojave treba promatrati u širem društvenom i gospodarskom kontekstu.
Riječ je o generaciji koja je odrasla uz internet i pametne telefone, dio obrazovanja prošla tijekom pandemije te ulazi na tržište rada obilježeno visokim troškovima života, nesigurnošću i ubrzanim tehnološkim promjenama. Poseban izazov predstavlja razvoj umjetne inteligencije, koji otvara pitanja o budućnosti pojedinih zanimanja i kompetencijama potrebnima za uspjeh u svijetu rada.
„Možda Generacija Z ne odbacuje rad. Možda odbacuje određenu kulturu rada“, poručio je Čiča, upozorivši na potrebu preispitivanja radnih okruženja u kojima se stalna dostupnost poistovjećuje s predanošću, a broj sati provedenih na radnom mjestu s produktivnošću.
Uz primjerenu plaću i sigurnost zaposlenja, mladi sve češće traže odgovore na pitanja o smislu svojega rada, mogućnostima učenja i napredovanja, poštovanju na radnom mjestu i ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Takva očekivanja, naglasio je, ne treba zanemarivati jer otvaraju prostor za važnu raspravu o dostojanstvu rada i odgovornosti poslodavaca, institucija i društva u cjelini.
Prvi posao, umjetna inteligencija i nova kultura rada
Govoreći o temama koje će obilježiti dvodnevni seminar, Čiča je izdvojio nekoliko ključnih pitanja suvremenog tržišta rada. Među njima je i paradoks s kojim se susreću brojni mladi na početku karijere: za dobivanje prvog posla traži se iskustvo koje bez prve prilike često nije moguće steći.
Sudionici će raspravljati i o utjecaju umjetne inteligencije na zapošljavanje, odnosno o tome hoće li nove tehnologije mladima otvoriti dodatne mogućnosti ili ugroziti pojedina radna mjesta. Važno mjesto u programu zauzimaju i pitanja nove kulture rada, odnosa poslovnih i privatnih obveza, uloge sindikata u zaštiti radničkih prava te mogućnosti poduzetništva i stvaranja vlastitih profesionalnih prilika.
Poseban izazov predstavlja pitanje kako tradicionalne institucije, uključujući sindikate, mogu odgovoriti na potrebe generacije koja drukčije komunicira, drukčije promatra autoritet i ima drukčija očekivanja od radnog okruženja.
Umjesto da se rasprava ograniči na pitanje što se od mladih očekuje kako bi se prilagodili tržištu rada, Čiča je pozvao i na promišljanje o odgovornosti samog tržišta rada.
„Što tržište rada mora učiniti da bi bilo vrijedno Generacije Z?“, pitanje je kojim je usmjerio pozornost na potrebu stvaranja pravednijeg, sigurnijeg i poticajnijeg radnog okruženja.
Budućnost rada zajednička je odgovornost
Predsjednik HKD-a Napredak upozorio je i na šire posljedice odnosa prema mladima, osobito u kontekstu demografskih izazova, starenja stanovništva i odlaska mladih i obrazovanih ljudi iz pojedinih europskih zemalja.
Pitanje Generacije Z stoga nije samo pitanje mladih, nego i pitanje gospodarstva, obrazovanja, demografije, socijalne sigurnosti i budućnosti Europe.
Istaknuo je važnost otvorenog dijaloga u kojem će poslodavci saslušati mlade, mladi bolje razumjeti očekivanja i odgovornosti koje donosi profesionalni život, sindikati promisliti o načinima zastupanja radnika budućnosti, a obrazovne institucije preispitati pripremaju li mlade za zanimanja i izazove koji ih tek očekuju.
„Možda najveći izazov nije naučiti Generaciju Z kako da se prilagodi svijetu rada koji smo mi stvorili. Možda je pravi izazov zajedno s njima stvoriti bolji svijet rada“, naglasio je Čiča.
Pritom je istaknuo viziju svijeta rada u kojem tehnologija služi čovjeku, fleksibilnost ne znači nesigurnost, produktivnost ne vodi iscrpljenosti, a uspješna karijera ne isključuje kvalitetan privatni život. Jednako je važno stvarati uvjete u kojima mladi neće morati napuštati svoje gradove i zemlje kako bi pronašli dostojanstven posao.
Zaključujući svoje obraćanje, Čiča se ponovno osvrnuo na Napretkovu tradiciju stipendiranja i potpore mladima, istaknuvši kako nije dovoljno omogućiti im obrazovanje i ponavljati da na mladima svijet ostaje. Odgovornost društva, naglasio je, podrazumijeva stvaranje uvjeta u kojima mladi mogu graditi svoju budućnost.
„Moramo mladima ostaviti svijet u kojem vrijedi ostati“, poručio je.
Izrazio je želju da seminar potakne otvorenu, argumentiranu i iskrenu raspravu te pridonese boljem međusobnom razumijevanju mladih, poslodavaca, sindikata i institucija.
„Nemojmo tijekom ova dva dana govoriti samo o tome što očekujemo od Generacije Z. Razgovarajmo i o tome što Generacija Z ima pravo očekivati od nas“, zaključio je predsjednik HKD-a Napredak, poželjevši sudionicima uspješan rad i dobrodošlicu u Zadar.
Međunarodni seminar HKD-a Napredak i EZA-e time je otvorio prostor za promišljanje o izazovima i mogućnostima koje oblikuju tržište rada te o zajedničkoj odgovornosti u stvaranju budućnosti u kojoj će mladi moći ostvariti svoje potencijale i izgraditi dostojanstven život.
