Izložbu „Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske“ ponovno imamo priliku pogledati ovoga puta u Bjelovaru u okviru održavanja 22. Dana češke kulture.
Nakon uspješne zagrebačke izložbe koja je bila postavljena u Napretkovom kulturnom centru tijekom lipnja 2022. godine te proteklog mjeseca u Muzeju grada Kaštela u Kaštel Lukšiću, izložbu će moći pogledati žitelji Bjelovara i bjelovarskog kraja u kojem djeluje više društava češke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
U sklopu izložbe održat će se kraće predavanje na istu temu autorice izložbe doc. dr. sc. Jasenke Kranjčević, dipl. arhitektice i znanstvene savjetnice u Institutu za turizam u Zagrebu.
Predavanje i otvorenje izložbe „Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske“ održat će se u ponedjeljak, 20. svibnja 2024. godine u prostoru Narodne knjižnice „Petar Preradović“, Trg E. Kvaternika 11 (Studijski odjel – 2. kat) s početkom u 18 sati.
Ovu izložbu organizirali su Institut za turizam, Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Napretkov kulturni centar, Hrvatsko-češko društvo, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ iz Bjelovara.
Izložba će za posjetitelje biti otvorena od 20. svibnja 2024. godine u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ u Bjelovaru.
Izložba:“Djelovanje graditelja, arhitekata i građevinskih inženjera iz Češke na prostoru Hrvatske“
Iako je poznato 50-tak arhitekata, građevinskih inženjera i graditelja rođenih u Češkoj, a koji su stvarali na prostoru cijele Hrvatske. Za ovu izložbu je odabrano njih 32. Neki od njih djelovali su preko vlastitih arhitektonskih biroa, a neki od njih djelovali su u građevnim službama, graditeljskim školama, građevinskim poduzećima i sl. Osim što su projektirali ili izvodili zgrade različitih namjena (škole, banke, tvornice, crkve i dr.) radili su i na urbanističkim rješenjima. Među njima je najpoznatije Borovo naselje nekad Bataville. Stručna znanja stjecali su u Beču, Pragu, Brnu, Parizu i u drugim europskim gradovima. Neki od njih ostali su trajno u Hrvatskoj (Felbinger, Bastl, Slaviček, Deutsch, Dryak, Dubsky, Kalda, Kodl, Melkus i dr.), a neki su djelovali samo za vrijeme projektiranja ili gradnje (Blecha, Beneš, Kraliček, Stibral i dr.).
Osim što se daje prikaz njihova djelovanja u Hrvatskoj može se pratiti njihova mobilnost te inovacije koje su unašali u projektiranje i izvedbu (npr. armirani beton, drvene lamelirane konstrukcije i dr.).
Ukratko, iako neke zgrade više ne postoje ( npr. hotel na Plitvicama), a neke nisu nikada izvedene, ipak brojne izvedene zgrade pridonijele su identitetu pojedinih gradova i sela u Hrvatskoj.
