U subotu, 3. lipnja 2023. godine u dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu završio sa radom dvodnevni Međunarodni seminar kojeg su organizirali Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Europskog centra za radnička pitanja (Europäische Zentrum für Arbeitnehmerfragen – EZA) iz Njemačke. Tema ovoga seminara bila je “Problemi zapošljavanja mladih i društvenog života mladih radnika – Utjecaj i posljedice pandemije koronavirusa”.
Na početku seminara prisutne je pozdravio dr. sc. Nikola Čiča, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak koji je izrazio posebno zadovoljstvo što je HKD Napredak kao član EZA-e već deseti put organizator ovog Međunarodnog seminara. Europski centar za radnička pitanja (EZA) u svojoj mreži djelovanja okuplja sedamdeset radničkih organizacija iz trideset europskih zemalja pa je samim tim povjerenje ukazano Napretku još značajnije. Ovo je godina u kojoj Hrvatska obilježava deset godina od ulaska u Europsku uniju, pa je to bila prilika za iznošenje iskustava, prednosti i nedostataka, koji su se odrazili na položaj radnika u našem društvu. Predsjednik Čiča svim je sudionicima seminara zaželio uspješan rad, kao da svoja iskustva i informacije sa seminara prenesu i implementiraju u svojim sredinama.
Seminar je i ovoga puta okupio veliki broj sudionika i predavača iz deset europskih zemalja koji su u dva dana, koliko je trajao seminar, razmijenili iskustva o problemima zapošljavanja mladih ljudi gledano kroz prizmu utjecaja pandemije koronavirusa i posljedica koje je ostavio na gospodarstvo i život u cjelini.
Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak govorio je o Analizi utjecaja pandemije bolesti Covid 19 na tržište rada u Bosni i Hercegovini. Konstatirao je kako je analiza stanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini pokazala je da se kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 u najvećoj mjeri odrazila na najranjivije kategorije radno sposobne populacije. Mjere zabrane najviše su pogodile sektore koji zapošljavaju radnike sa najmanjim primanjima i općenito najlošijim uvjetima rada, a njima su najviše bili zaposleni mladi i žene.
I dok se posljedice pandemije još uvijek analiziraju i saniraju kroz mjere za oporavak, nameću se i novi problemi uzrokovani ratom u Ukrajini i nedefinirani protokoli u istraživanjue i korištenju umjetne inteligencije u svijetu.
O problemima u Ukrajini govorio je ukrajinski predstavnik Yuriy Kurylo koji je izrazio zabrinutost zbog velikog odljeva stanovništva uzrokovanog ratom kao i ratnim posljedicama, ali im nadu unosi činjenica da su dobili status kandidata za ulazak u EU. On smatra da će uz pomoć Europske unije Ukrajina lakše sanirati posljedice ratnih razaranja.
Neki od predavača dotaknuli su se i nekih novih pojava u društvu s kojima je suočen svijet, a posebno s osvrtom na mlade radnike i njihov društveni položaj u procesima rada.
Drugog dana seminara bilo je više govora o „umjetnoj inteligenciji“ i njenim posljedicama koje će izazvati na tržištu rada. O tim pojavama govorili su prof. dr. sc. Predrag Pale s Fakulteta elektronike i računarstva u Zagrebu i prof. dr. sc. Vjeran Bušelić, voditelj karijernog savjetovanja na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu.
Profesor Predrag Pale objasnio je princip funkcioniranja „umjetne inteligencije“. Naveo je niz sadašnjih zanimanja, (poput prevoditelja, vozača, kirurga… i drugih), koje će uskoro u velikom broju zamijeniti „umjetna inteligencija“. Isto tako najavio je i pojavu nastanka novih zanimanja čiji rad, računala i roboti, još uvijek neće moći zamijeniti. Nova tehnološka revolucija je neizbježna, upravo tako kako su bile neizbježne i one prethodne koje su se dogodile, ali stvarima treba pristupiti na drugi način i svoj rad usmjeriti ka kreativnim sadržajima. Za razvoj društva nekada je bitno strateški odrediti gdje treba biti prvi, a gdje drugi ili treći, jer prva mjesta nude prevlast, ali i opasnost od posljedica lošeg odabira. Po riječima profesora Palea znanost i umjetnost su najteže zamjenjivi i u tom pravcu vidi budućnost u novim zanimanjima. „Činjenica je da tehnologija napreduje puno brže nego međuljudski odnosi i u tom smjeru će se trebati intenzivnije poraditi kako bi se smanjile negativne posljedice koje mogu biti time uzrokvane“, rekao je na kraju svog izlaganja Pale.
Prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik HKD Napretka je naglasio da u ljudskoj povijesti su uvijek postojali otpori kod promjena društvenih paradigmi – naveo je „ludiste“ koji su uništavali strojeve u početku industrijske revolucije – no s vremenom se društvo prilagođavalo i prihvaćalo nove pozitivne tekovine nastalih promjena, te je naglasio da će se tako s vremenom desiti i ovaj put.
Zaključak seminara je da različita razina razvijenosti pojedinih članica Europske unije, a posebno članica kandidata za ulazak u EU traže i poseban, različiti pristup u rješavanju problema s kojima su suočeni. Iskustva razvijenih zemalja koja su iznešena na seminaru sigurno će doprinijeti u traženju rješenja problema u manje razvijenim zemljama.
Dobar i kvalitetan standard radnika i radničkih prava, jedan od osnovnih preduvjeta rasta i blagostanja cijeloga društva, ne samo u Hrvatskoj nego u svakoj zemlji. To se posebice odnosi na mlade koji prvi puta stupaju na tržište rada. HKD Napredak organizacijom ovog Međunarodnog seminara upravo želi podsjetiti na taj bitan segment našeg društva, te uz pomoć stručnjaka iz političkog i društvenog života a posebno uz učešće predstavnika radničkih organizacija iz Europske unije i iz okruženja, dati svoj doprinos ovoj temi koja je od velike važnosti za razvoj našega društva u cjelini.
