U ponedjeljak, 21. studenoga 2021. godine u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu predstavljena je vinarija obitelji Škaulj iz Nadina u Ravnim kotarima. Iako je zadarsko zaleđe, pa tako i mjesto Nadin u blizini Škabrnje, bilo uništeno i iseljeno od strane neprijatelja tijekom Domovinskog rata, povratak žitelja i njihovo zalaganje u obnovi i povratku života u tom kraju, ponovno su podigli Nadin iz pepela.
Najbolji dokaz da se uz znanje, zalaganje i pomoć zajednice može i u relativno kratkom vremenu napraviti puno, je obitelj Škaulj. Otac Šime uz pomoć sina Tomislava od početnih malih koncesijskih posjeda i ulaganja u nasade novih i obnovu starih vinograda, napravili su priču kojoj mogu slobodno pozavidjeti puno veći i bogatiji krajevi. Tijekom godina, od kraja devedesetih pa do današnjih dana, vinarija je napredovala, a s njom i vina napravljena u njoj. Ubrzo su neka od njih postala svjetski poznata i odlikovana na prestižnim vinarskim sajmovima u zemlji i inozemstvu.
Danas vinarija ima oko 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3.5 ha u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod za 90 do 100 000 litara vina na isto toliko trsova. Inače, ukupni je kapacitet 200 000 litara, ali po riječima Tomislava Škaulja, zadržat će se u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj, a tako je i danas. Kontrolu tijekom godine radi Agrobiocen, ovlaštena agencija za nadzor nad eko proizvodnjom.
2006. godine stekli su uvjet da potpišu nove ugovore do 2030. godine koje su Nadinjani objeručke prihvatili i od slijedeće 2007. do danas obnovili oko 70 do 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se sa merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom, te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom , crljenkom, a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i korčulanski Grk.
Vinarija Škaulj u Zagrebu je predstavila devet vina i završno vino iznenađenja pjenušac od grenacha.
Početno vino je Bili cuvee 2020. (kupaža 80% Maraštine i po 10% Debita i Chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u blatu, duboka zemlja, a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina.
Kako je drugo vino bila Maraština 2020. Uz koju se razvila i diskusija da bi ova nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju trebala imati veće površine.
Tržište je preuzeo Pošip, kojega sada ima i ovdje, a Rose 2020. je kupažiran od 70% Grenacha i 30 % Syraha.
Cuvee-a Tomislav je zamišljen i priređen za široko tržište, a mišljenje je sommelliera Tomislava Jakupovića da bi se još sa dodatkom primjerice Mourvedre-a.
I na kraju ili na početku svega , što se tiče ove vinarije, su crna zlata. Tu je Merlot 2017. 15.5% alkohola i Cabernet sauvignon 2017. Konstatacija sommelliera Jakupovića bila je da ova vina nemaju niti jednu lošu točku. To je sortna prepoznatljivost, zelene arome, tanini u dobroj sinergiji barika, ne prekrivaju izvorni okus.
Carl Gustaf cuvee iz 2016. je kombinacija po 50% CS-a i Merlota, a rađen je od najboljih grozdova , kasnija berba i macerirano 20-etak dana. U vinu je 38.8 g suhe tvari, odličnih kiselina i ph vrijednosti. Brano sa loza sađenih 2003. i 2005. godine. Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine boravio u Hrvatskoj i bio u posjeti vinariji. Slijedeće godine izlazi 2017. godište, a na boci će biti i grb švedskoga kralja.
Sommellier Tomislav Jakupović je nakon diskusije zaključio da su vina izuzetne kvalitete od Merlota 2017., Cabernet Sauvignona iz 2017. pa do Carl Gustaf cuvee-a iz 2016., a uz to imaju i prostora za napredovanje barem još deset godina.
Pjenušac 2018. (rađen od crljenka) nud brut natur (bez likera) dvije godine je fermentirao u boci, a odlično je došao na završetku ove vinske priče.
Vinarija Škaulj svoja vina izvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku, a jedan dio završi i u prestižnim hrvatskim restoranima. Za one koji krenu put Ravnih kotara preporuka je da svakako posjete i Vinariju Škaulj gdje se mogu provesti i osvježiti u ugodnom ambijentu okruženom mediteranskom prirodom.
