Sinoć, 21. listopada 2024. godine u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu održano je predavanje pod nazivom „Daytonski sporazum“, a predavač je bio Mato Tadić, bivši predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i jedan od sudionika pregovora koji su prethodili Daytonskom sporazumu.
Predavanje su organizirali Prsten – Udruga Hrvata Bosne i Hercegovine, HKD Napredak i Napretkov kulturni centar, a u ime organizatora sve prisutne pozdravio je Goran Štrbac, član Uprave Napretkovog kulturnog centra.
Dobra podloga za ovo predavanje bila je i knjiga Mate Tadića „Ustavnopravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini“ koja je ove godine doživjela svoje, drugo, dopunjeno izdanje.
U svom predavanju Mato Tadić se kronološki osvrnuo na društveno-političko stanje u Europi i bivšoj Jugoslaviji krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća s posebnim naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini.
Višestranački izbori organizirani početkom devedesetih u republikama bivše Jugoslavije vodili su ka raspadu što se posebno odrazilo na stanje u Bosni i Hercegovini koja je funkcionirala kao republika s tri konstitutivna naroda. Niz dogovora koji su organizirani kako bi se našao model za funkcioniranje države u nekom novom ustroju završio je bez rezultata, a što je dovelo do izbijanja rata u pojedinim republikama bivše Jugoslavije (Slovenija, Hrvatska i naposljetku Bosna i Hercegovina).
Početkom 1992. godine rat iz Slovenije i Hrvatske postepeno se premješta na prostor Bosne i Hercegovine gdje zbog različitih političkih i teritorijalnih zahtjeva sva tri naroda i nemogućnosti zajedničkog dogovora koji bi ih zadovoljio, rat postaje neminovan i najkrvaviji na području bivše Jugoslavije.
O svemu što se događalo kroz različite pregovore uz posredništvo SAD i zapadnoeuropskih zemalja govorio je Mato Tadić. Uz sve ono što se na pregovorima događalo i o čemu je govoreno u javnim medijima, predavač je iznio i niz onih, manje poznatih detalja koji su odlučivali o tome kako će taj sporazum na kraju izgledati.
Prije Daytonskih pregovora prethodilo je čak šest različitih prijedloga od Cutilierovog plana pa do Plana kontaktne skupine. Niti jedan od njih nije doveo do završetka rata u BiH, pa tako tek s Daytonskim sporazumom potpisanim 22. prosinca 1995. godine rat u BiH je zaustavljen. Iako je rat zaustavljen niz nejasnoća i otvorenih pitanja nastavlja opterećivati normalno funkcioniranje Bosne i Hercegovine.
Do konca travnja 2024. godine donesen je 131 amandman na Daytonski sporazum, ali vrlo malo njih je poboljšalo položaj Hrvata u BiH, dapače pogoršalo njihovo stanje. Položaj Hrvata i nakon Daytonskog sporazuma bio je najlošiji od sva tri konstitutivna naroda.
Da bi Bosna i Hercegovina mogla funkcionirati kao normalna europska država cijeli sporazum se mora redefinirati, a za što je potrebna suglasnost sva tri konstitutivna naroda. To će svakako ovisiti dobrim dijelom o volji, znanju i vještini političara uključenih u političke procese u Bosni i Hercegovini.
Predavanje je završilo s pitanjima iz publike na koja je Tadić pokušao naći pravi odgovor. Za one koji su željeli dublje ući u materiju Daytonskog sporazuma, svakako može poslužiti i knjiga profesora Tadića Ustavnopravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini koja je na kraju predavanja podijeljena svim prisutnima na sinoćnjem predavanju.
