U petak, 31. siječnja 2020. godine u Napretkovom kulturnom centru održan je tradicionalni Napretkov susret s novinarima kojeg Hrvatsko kulturno društvo Napredak organizira krajem siječnja u znak zahvalnosti prema svim novinarima i medijima koji su pratili rad Napretka u 2019. godini te korektnim i dobronamjernim izvještavanjima približili široj javnosti djelovanje HKD Napredak kroz različite programe i projekte.
Tom prigodom Napredak je predstavio 67. broj Hrvatskog narodnog godišnjaka za 2020. godinu i predstavlja Napretkovo glasilo koje izlazi još od davne 1907. godine kao svjedok kulturnih i društvenih događanje. Također je predstavljen i Napretkov zidni kalendar za 2020. godinu koji je također jedan od Napretkovih brendova, a kao takav pojavljuje još od 1904. godine.
Ove godine tema Napretkovog zidnog kalendara za 2020. godinu bila je utvrde u Bosni i Hercegovini. Autor i urednik kalendara je Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak. Tekstove u kalendaru prevela je na engleski Anita Vlašić, lektorirala Ivana Barišić, a većinu fotografija u kalendaru napravio je fotograf Denis Luburić.
Recenziju za kalendar napisala je dr. sc. Vanda Babić.
Na početku događanja sve prisutne u ime domaćina pozdravili su prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, predsjednik Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu i dopredsjednik HKD Napredak te dr. sc. Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak, koji su zahvalili novinarima na korektnom izvještavanju.
Kao prvi od predstavljača Napretkovog narodnog godišnjaka za 2020. godinu govorio je prof. dr. sc. Božo Skoko koji je u svom govoru naglasio važnost utjecaja kulture u povezivanju naroda.
“Kultura je meka moć svake nacije, jer prelazi granice, povezuje nas s drugima, svjedoči o našoj kreativnosti, baštini, dosezima i duhu nacije. Protiv nečije politike možete protestirati, nečije proizvode možete bojkotirati, ali kulturu ne možete izviždati. Zato je kultura univerzalno dobro i moramo ju njegovati. Stoga više nego ikada kulturne institucije poput Napretka imaju svoju ulogu”, naglasio je Skoko u svom izlaganju.
Skoko nije zaobišao ni probleme s uvriježenim stereotipima koji se javljaju u hrvatskoj javnosti vezane za poznavanje Bosne i Hercegovine te je naglasio značaj Napretka u razbijanju takvih predrasuda.
“Građani Hrvatske nažalost premalo poznaju Bosnu i Hercegovinu i njezin identitet, a posebice hrvatsku kulturnu baštinu na tim prostorima. Nažalost, to poznavanje se vrlo često svodi na stereotipe i dezinformacije. Zato društva poput Napretka imaju važnu zadaću svjedočiti o tom zajedničkom bogatstvu, otkrivati skriveno i nepoznato te izgrađivati mostove suradnje”, rekao je Skoko.
“Hrvatski narodni godišnjak, glasilo je koje zauzima posebno mjesto u Napretkovoj izdavačkoj djelatnosti. Uz izvješća o radu Središnje uprave i Napretkovih podružnica i udruga za prošlu godinu, prilozi brojnih suradnika od prvog broja Godišnjaka davne 1907. pa do broja 67 za 2020. godinu, svjedok su kulturnih, političkih i drugih društvenih događaja u vremenu u kojem su nastali. Ovogodišnje izdanje posvećeno, većim dijelom, 66. glavnoj skupštini Napretka održanoj 6. srpnja 2019. godine u Sarajevu te izboru novog predsjednika Društva dr. sc. Nikole Čiče”, rekao je u svom izlaganju Franjo Bratić, glavni urednik Napretkovog godišnjaka.
O ovogodišnjem Napretkovom zidnom kalendaru govorio je Anđelko Hundić, povjesničar umjetnosti i dugogodišnji televizijski i filmski redatelj koji je kroz svoje izlaganje želio pojasniti povijesni i kulturni značaj tih utvrda kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za Hrvatsku.
Utvrde prezentirane u kalendaru govore o povijesti, povijesti umjetnosti, graditeljskom umijeću, razini civilizacijskog razvoja, te kulturnom i etničkom identitetu naroda koji je naseljavao ove krajeve od ranog do kasnog srednjeg vijeka. One su pokazatelj eminentno europske situiranosti i kvaliteti života.
“Utvrde prezentirane u kalendaru govore o povijesti, povijesti umjetnosti, graditeljskom umijeću, razini civilizacijskog razvoja, te kulturnom i etničkom identitetu naroda koji je naseljavao ove krajeve od ranog do kasnog srednjeg vijeka. One su pokazatelj eminentno europske situiranosti i kvaliteti života. Ovaj kalendar potiče nas da razmislimo o dosadašnjim spoznajama i navodi na nova istraživanja te preispitivanja dosadašnjih spoznaja. „Bosna šaptom pala“ – povijest utvrda u Bosni i Hercegovini govori da to nije točno, već da su borbe s Osmanlijama za taj teritorij trajale gotovo 150 godina. Kalendar ima za cilj ukazati na nedovoljnu istraženost utvrda, potaknuti njihovo istraživanje i valoriziranje, te na razmišljanje o njihovom značaju za povijest i kulturnu baštinu, kako BiH tako i Hrvatske, jer je u cijelom razdoblju srednjega vijeka to bi sastavni dio hrvatskog teritorija, a borbu s Osmanlijama vodile su pretežno hrvatske trupe”, rekao je u svom izlaganju Anđelko Hundić.
Na kraju službenog dijela prigodni riječima prisutnima se obratio i dugogodišnji predsjednik Napretka prof. Franjo Topić kao i gošća Tereza Kesovije, dugogodišnja prijateljica Napretka i jedna od najvećih diva hrvatske estrade. Ona se u svom emotivnom govoru prisjetila koncerta u ratnom Sarajevu održanog 1995. godine i svih lijepih trenutaka koji je vežu uz Napredak.
Nakon službenog dijela programa druženje je nastavljeno u opuštenom i prijateljskom ozračju.
