U utorak 25. travnja u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu održana je tribina na kojoj je predstavljen opus dvoje iznimnih hrvatskih humanističkih znanstvenika bosanskih korijena – Sene Sekulić Gvozdanović i Vladimira Petera (Gvozdanovića) Gossa, majke i sina, koji su obilježili suvremeno doba hrvatske arhitekture i povijesti umjetnosti.
Sveučilišna profesorica Sena (Srebrenka) Sekulić (Gvozdanović), rođena 1916., a umrla 2002. poznata kao „Prva dama hrvatske arhitekture“, bila je desetljećima profesorica arhitekture te prva dekanica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz vrhunski doprinos kao edukatorica, ostvarila je važan kreativni opus (zajedno s prof. arh. Mladenom Kauzlarićem – Arheološki muzej u Zadru i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), te u restauraciji spomenika kulture (stari grad Sisak). Istakla se i znanstvenim istraživanjem na potpuno zapostavljenom materijalu starih utvrda i uopće srednjovjekovne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj. Izabrana je za profesoricu emeritu te dopisnu članicu HAZU-a.
Njezin sin prof. dr. sc. Vladimr Peter Goss (Gvozdanović) rođen je u Zagrebu 1942. Ostvario je izuzetnu karijeru na tri kontinenta. Objavio je 19 znanstvenih knjiga i 120 članaka, te sudjelovao kao govornik ili predsjedatelj na 85 znanstvenih skupova. Posebno se bavi organizacijom prostora, kulturnim krajolikom i teorijom umjetničke kritike.
Program u Napretku je vodio sveučilišni profesor Božo Skoko, koji je jezgrovito i stručno prikazao njihov doprinos hrvatskoj humanistici i kulturi. A tijekom tribine prikazane su tri autorske knjige spomenutih autora – Početci hrvatske umjetnosti, Zagreb, Ibis (2020.) i Pučki teatar zagrebačkog prostora, Zagreb, Ibis (2022.) Vladimira Gossa, te Srednjovjekovni burgovi oko Save i Drave Sene Sekulić, Zagreb, Golden marketing (2019.). Sve tri knjige su se pojavile u sjeni pandemije pa su tako u stručnim krugovima i široj javnosti prošle praktički nezapaženo, iako imaju iznimnu vrijednost.
Gossove Početke prikazao je akademik Mislav Ježić. Autor u ovom izuzetnom radu u sklopu povijesti likovne umjetnosti u Hrvatskoj razmatra širok kontekst prostornih i duhovnih čimbenika, te po prvi put ozbiljno razmatra najranija umjetnička ostvarenja doseljenih Hrvata; koristeći pri tom veliko poznavanje relevantnih lingvističkih, antropoloških i arheoloških čimbenika kako su ih proučavali velikani poput Radoslava Katičića, Andreja Pleterskog i Vitomira Belaja.
Drugu Gossovu knjigu predstavila je dr. sc. Vlasta Begović, arheologinja i arhitektica, znanstvena savjetnica u miru Instituta za arheologiju u Zagrebu. Iako naizgled vrlo različita od Početaka knjiga Pučki teatar zagrebačkog prostora nastavlja njezine teme i namijenjena je i široj javnosti, koja želi upoznati „Šumski grad“ kako je Zagreb okarakterizirao AG Matoš.
Povijest nastanka knjige Sene Sekulić Srednjovjekovni burgovi oko Save i Drave zvuči kao pustolovni roman. Prikazao ju je prof. dr. sc. Zlatko Karač, istraživač hrvatske povijesne arhitekture i Senin dugogodišnji suradnik. Rukopis, koji je ustvari Senina habilitaciona radnja iz kasnih 1950tih, smatrao se izgubljenim, no slučajno je pronađen na Hreliću i stigao je do fakulteta gdje ga je mladi docent Alen Žunić uredio uz podršku Z. Karača. Tekst je jedan od prvih modernih pokušaja istraživanja najstarije hrvatske baštine u kontinentalnom krugu, a dokumentira i spomenike kojih danas više nema.
Valja napomenuti da je u Zagrebu nedavno u ediciji Memoari Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske objavljen rad Helene Knifić Schaps – Prva dama hrvatske arhitekture (Zagreb, 2022), koja sažima život profesorice Sekulić i njezinog kruga, te nas upoznaje i s poviješću Senine uže obitelji. Kolegica Knifić razveselila nas je svojim prisustvom na promociji. A u ispunjenoj Napretkovoj dvorani, uz mnogobrojne uzvanike nazočila je i uvažena argentinska književnica hrvatskih korijena Carmen Verlichak.
Inače, kako je istaknuo voditelj tribine Skoko, profesori vuku korijene od obitelji Tymczyszyin (Timčišin), koja je došla u Bosnu 1890tih, kad je Mihajlo Timčišin poslan iz Krakova kao sudac u Srebrenici, gdje se rodila Senina majka, Hanja (udata Sekulić), uspješna modna dizajnerica i ilustratorica u Zagrebu između dva rata (o čemu piše i katalog izložbe Art Déco u Muzeju za umjetnost i obrt). Prof. Skoko je tom prilikom upoznao auditorij i s nekim drugim istaknutim osobama iz obiteljskog kruga, primjerice s general bojnikom Rudolfom Sekulićem iz 42. divizije 13. zagrebačkog korpusa koji je junački poginuo 1917. u Bukovini boreći se protiv Rusa, te s Martinom Sekulićem, prvim važnim učiteljem Nikole Tesle u rakovačkoj gimnaziji, koji je zarana prepoznao Teslin genij.
Obitelj Gvozdanović Goss najtoplije je zahvalila HKD Napredak na izvrsnoj organizaciji, učinkovitoj promidžbi i besprijekornoj izvedbi ovog važnog događanja kojim smo zajedno, nadam se, iz pandemijskog zaborava izvukli neka nezaobilazna djela hrvatske humanistike. U ime domaćina nazočne pozdravio Goranu Štrbac, član Uprave Napretkovog kulturnog centra. Napredak kao domaćin ovog iznimnog predstavljanja ponovno je pokazao svoj senzibilitet za povezivanje stvaralaštva našeg naroda u njegove dvije domovine.
