U utorak, 3. lipnja 2025. godine u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu održano je predavanje pod nazivom „Stresni obrasci i reagiranja u zdravlju i bolesti“ koje je održao prof. sc. dr. Zdenko Kovač. Predavanje su organizirali HKD Napredak – Napretkov kulturni centar i Klub znanstvenika i Klub poduzetnika Udruge Prsten.
Prof.dr.sci. Zdenko Kovač je znanstvenik s titulom profesora u trajnom zvanju koji je svoje znanje stjecao od Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao pa do najprestižnijih europskih i svjetskih centara i sveučilišta. Doktorirao je u području eksperimentalne tkivnopresadbene imunologije, a postdoktorski studij iz stanične i humoralne immunologije odradio na Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH) u Bethesdi, u SAD-u. Dobitnik je više stipendija (Fogarty, FEAS, Fulbright, Utilitas). Specijalizirao je internu medicinu na Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu, a na Katedri za patofizologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu prošao akademski put od asistenta do profesora u trajnom zvanju. U razdoblju 1996.-2000. godine bio je prorektor za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, a dvadesetak godina je pročelnik Katedre za patofiziologiju. Četiri je godine bio predstavnik Hrvatske u European Molecular Biology Organisation, EMBO. Posebno postignuće u području visokoškolske naobrazbe je algoritamska metoda analize i resinteze etiopatogenetskih putova, kojim se studenti uvode u cjelovito sagledavanje uzroka, toka, samoregulacije i ishoda bolesti. Taj se metodički pristup koristi već 31 godinu u više medicinskih fakulteta. S pomoću ove metodologije otkriveno je spontano čvorenje i mreženje procesa bolesti (engl. etiopathogenetic clustering and networking) te interakcije različitih stanja bolesti. Profesor Kovač objavio je više od 300 znanstvenih, stručnih i nastavnih tekstova. U svrhu osuvremenjivanja znanja i razvoja kritičke prosudbe ustanovio je (za doktorande, poslijediplomce i specijalizante) seminarski niz Colloquia pathophysiologica. U 25 godina je održano više od 1100 seminara…
Na početku predavanja sve prisutne u ime organizatora pozdravio je Šimun Babić, član Upravnog odbora Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine – Prsten.
U svom predavanju prof. dr. sc. Zdenko Kovač navodi kako je stres cjelovit i promjenljiv način prilagodbenoga reagiranja čovjekova organizma. Stresori su pokretači stresa, a dijele se na izvanjske (primjerice, mehanička trauma, okolišna vrućina/hladnoća) i nutarnje (primjerice, uočavanje opasnosti, emotivno proživljavanje). Stresni obrasci reagiranja su sastavni dio reagiranja i u zdravlju i u bolesti. Prema Walteru Cannonu (1871-1945), gledajući evolucijski, stres sprema jedinku za „bijeg ili borbu“ u predator-žrtva međuodnosu. Taj osnovni homeostatički koncept načelno vrijedi i za čovjekovo reagiranje. Hans (Janos) Selye (1907-1982) je uveo pojmove eustres (kratkotrajno reagiranje u zdravlju) te kronični stres (za stresno preopterećenje koje može pokrenuti stanovitu bolest).
Načelno tri su stadija u stresu: alarm, prilagodba i iscrpljene, a ti stadiji su, gotovo u potpunosti, izvan voljne čovjeklove kontrole. Upravljanje stresnim obrascima je neurofiziološko, a uključuju autonomne i endokrine obrasce. Samoregulacija u ta tri stadija dominantno se ostvaruje suprostavljenim odašiljanjima simpatičkog, odnosno, parasimpatičkog vegetativnoga sustava. Spontanoj samoregulaciji doprinose i povratne sprege antagonizirajućih hormona, citokina i kemokina. U eustresnom obrascu neke se funkcije pojačavaju (primjerice, ubrzan rad srca i povišenje arterijskoga tlaka), a druge smanjuju (primjerice, kočenje proceduralne i prostorne memorije, smanjen osjećaj boli, usporana probava).
U predavanju je prikazana temeljna fiziologija stresnih obrazaca reagiranja u zdravlju i bolesti, te mehanizmi kojima se zdrav organizam prevodi u stanje bolesti. Pozitivni i negativni učinci stresnoga reagiranja proizlaze iz „količine“ reakcije, što je dodatno pojašnjeno s pomoću nekoliko zornih primjera iz dnevnoga života čovjeka. Kako distresori pretvaraju homeostazu u alostazu što je ključni etiopatogenetski učinak prekomjernoga opterećenja stresom.
Predavanje je izuzetno dobro primljeno kod publike koja je nakon predavanja postavila niz pitanja predavaču na koja je on odgovarao kroz primjere u realnom životu. Veliki dio svog predavanja profesor Kovač je pokušao je neke stvari i pojmove objasniti na primjerima upotrebe umjetne inteligencije u tumačenju stresnih pojava i nekih pojava na tu temu, a što je dodatno kvalitativno obogatilo njegovo predavanje.
