U organizaciji hrvatskog kulturnog društva Napredak sinoć je u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu održan ekumenski međureligijski okrugli stol Zajedno na putu prema Bogu. O vjeri, toleranciji i suživotu.
Na okruglom stolu sudjelovali su vjeroučiteljica Islamskog centra u Zagrebu Lamija Alili, članica redovničke zajednice Isusovih malih sestara m.s. Vesna Zovkić, đakon Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu Petar Kozakijević i glavni rabin u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelević i pročelnik Katedre fundamentalne teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. Tomislav Kovač. Okrugli stol je moderirala novinarka i urednica Redakcije religijskog programa Hrvatskog radija Blaženka Jančić.
Na početku programa sve prisutne pozdravio je prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, društva koje ove godine slavi 30 godina obnove svoga djelovanja i 118. godina postojanja, naglasivši da je Napredak uvijek bio most koji spaja različite kulture, narode i vjere što je pokazao na nizu primjera u svom djelovanju pa tako i u posljednjem ratu koji se dogodio na ovim prostorima.
Vjerske zajednice; i židovi, i kršćani i muslimani imaju što ponuditi i posvjedočiti iz svojeg vjerskog duhovnog iskustva – imaju što reći jedni drugima, a onda i biti autentični svjedoci svoje vjere, poštivanja drugoga i drugačijega u društvu i svijetu u kojem živimo i za koji smo svi jednako odgovorni, naglasila je Blaženka Jančić, u svom uvodu moderatorica okruglog stola.
Dobro je da se Duh Asiza koji je 27. listopada 1986. započeo sveti Ivan Pavao II pozvavši u Asiz predstavnike svih svjetskih religijskih zajednica kako bi zajednički uputili Bogu molitvu za mir – da se ta inicijativa iz godine u godinu širi na svim razinama, ujedinjujući ljude u spoznaji da je mir moguć i da je ta čežnja zajednička svim ljudima, rekla je Jančić.
Zanimljivo je da je okrugli stol, igrom slučaja ili kako je netko rekao Božjim proviđenjem, organiziran baš na 55. godišnjicu potpisivanja Deklaracije Nostra aetate o odnosu Crkve prema drugim nekršćanskim religijama (28.10.1965.), a ujedno i na Mulud (rođendan proroka Muhameda).
Kao prva od govornika Lamija Alili, vjeroučiteljica Islamske vjerske zajednice, osvrnula se na odnose među religijskim zajednicama naglasivši da suživot i tolerancija nemaju alternativu unatoč svim iskušenjima i tegobama. Trebamo biti ustrajni, okupiti se oko lijepe riječi. Intencija islama je da se tolerancija i suživot u okvirima zadanog islamskog učenja i moralnih vrijednosti poštuju. Nužno je isticati ono što spaja religije. Često se i u javnom, medijskom diskursu potenciraju razlike. Ovaj okrugli stol je dobar primjer ustrajavanja na onom što je zajedničko, a to je upravo da svijetu treba mir. Jedan od pridjeva kojim Bog sebe naziva je mir. A to zagovaraju monoteističke religije“, rekla je Alili.
Svoja iskustva s prisutnima podijelila je Vesna Zovkić,pripadnica reda Isusovih malih sestara koja je zbog znanja arapskog i francuskog jezika pomagala izbjeglicama na punktu u Opatovcu tijekom izbjegličke krize.
O suživotu i odnosima s drugim vjerskim zajednicama sestra Vesna je rekla: S nekim vjerskim zajednicama dijelimo gotovo isti sadržaj vjere, a od drugih nas razdvajaju pravi teološki ponori koje ne treba zatrpavati ni ravnati, nego premostiti, a premostiti ih može samo naša ljudskost … Trebamo izabrati da li ćemo u razlikama vidjeti prijetnju ili od Boga darovani izazov. Sekularno društvo od kojeg vjernici, ne znam zašto, često zaziru, upravo nam to sekularno društvo omogućuje ravnopravnost, ali vjerujem da Bog od nas očekuje nešto više od tolerancije: zajedništvo i prijateljstvo. A toga nema bez praštanja.
Đakon Kozakijević rekao je da religije automatski bolje surađuju kad se vrate svojim korijenima i kad su vjernici autentični onako kako religije traže da budu. Situacije kao što su pandemija ili potres u Zagrebu su prilike u kojima trebamo preispitivati kakvi smo, jesmo li uistinu pravi vjernici, koliko odstupamo od osnovnih načela i temelja naše vjere i mislim da je to pozitivno.
U svom izlaganju Rabin Prelević je upozorio da su religije prestale biti relevantne u društvu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Izuzev islama koji još ima neku snagu i njihovim vjernicima znači nešto, u svim drugim religijama ima puno više ljudi koji svoj svjetonazor uguraju u religiju, a ne žive svjetonazore svojih religija jer da žive svjetonazore svojih religija onda bi bilo i tolerancije i suživota i ljubavi među ljudima.
Svoj dio izlaganja dr. Kovač započeo je izlaganjem vezanim uz deklaraciju Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama.
To je najkraći dokument Drugog vatikanskog koncila (sadrži samo 5 točaka), ali dokument koji je doživio najveći odjek u nekršćanskom svijetu. Deklaracija Nostra aetate je potpuno promijenila odnos Katoličke crkve prema sljedbenicima drugih religija i postavila je temelje međureligijskom dijalogu – iz katoličke perspektive. Zato se obični naziva Magna chartom (Velikom poveljom) međureligijskog dijaloga. Međureligijska molitva za mir u „duhu Asiza“ je izravan plod deklaracije Nostra aetate, rekao je Kovač.
Doc. dr. Tomislav Kovač također je ocijenio da su u društvu nominalno prisutni ekumenizam i međureligijski dijalog, da su na pozitivnoj razini, ali i da nisu iskorišteni svi potencijali. Treba raditi na tome. To je dug put koji predstoji pred svima nama“, rekao je dr. Kovač.
Nakon službenog dijela izlaganja svih sudionika okruglog stola, diskusija je nastavljena pitanjima prisutnih na koja su odgovarali sudionici okruglog stola.
