U srijedu, 4. svibnja 2022. godine članovi HKD Napredak u svom projektu „Dođi u 5 do 5“ imali su priliku vidjeti još jedan iznimni izložbeni projekt pod nazivom „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ koja je 2021. godine predstavljen u Rijeci.
Tako su se u KLovićevim dvorima gotovo istovremeno našla djela dvojice velikih umjetnika: Gustava Klimta i Vlahe Bukovca koju su Napetkovci imali priliku pogledati prije dva tjedna.
Jedinstvena izložba „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ publici je približila rane radove jednog od najslavnijih umjetnika svih vremena: Gustava Klimta. Riječ „približila“ može se doslovno shvatiti, budući da se radi o slikama koje su izradili po narudžbi Gustav i Ernst Klimt, te njihov suradnik i prijatelj Franz Matsch za svod riječkog kazališta Ivana pl. Zajca.
Prva i dosad jedina prilika da se spomenute slike razgledaju izbliza, bila je 1885. godine, kada su bile izložene u Muzeju za umjetnost i industriju u Beču, kamo su prenesene izravno iz autorske radionice slikarske trojke, a nakon izložbe su otpremljene direktno u Rijeku, gdje su postavljene na svod netom izgrađenoga kazališnog zdanja. Izložba je to dakle, na kojoj su se prvi puta nakon 136 godina mogle razgledati slike iz standardne gledateljske perspektive, budući da su skinute s 20 metara visine i temeljito restaurirane. Riječ je o ukupno devet slika: tri slike su rani radovi Gustava Klimta (sv. Cecilija, Antonije i Kleopatra te Orfej i Euridika), trima je autor njegov brat Ernst (Alegorija kazališne umjetnosti, Genij s trubljom i Genij s košarom cvijeća), a tri slike naslikao je Franz Matsch (Alegorija ljubavne poezije, Alegorija plesa i Alegorija komične opere). Premda riječke slike u razvoju Klimtove umjetnosti stoje na samom početku, otkrivaju ruku vještog majstora koji se u prvom desetljeću svog stvaralaštva, od 1880. do 1890. godine, razvija između dva pola – s jedne strane pod snažnim utjecajem školovanja na Školi umjetničkog obrta, a s druge pod utjecajem tada najpopularnijeg bečkog slikara Hansa Makarta, za čijeg su ga sljedbenika suvremenici smatrali zbog njegove virtuoznosti i lakoće slikanja te kolorističke smjelosti, stoji u tekstu iz kataloga izložbe.
Projekt pripreme izložbe počeo je još 2014. godine kada su slike date na restauraciju kako bi u starom sjaju zasjale 2020. godine kada je Rijeka postala Europski grad kulture za 2020. godinu. Nakon Rijeke i zagrebačka publika dobila je priliku vidjeti ova djela izbliza koja su inače bila postavljena na stropu riječkog kazališta na visini od 18 metara. Tako su posjetitelji mogli izbliza promotriti fine poteze Klimtovog kista koje prije nisu mogli uočiti.
