Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u vrijeme kada je glavna komunikacija bila putem pisama i dopisnica jer je telefon bio privilegija rijetkih i bogatih nastale su i čestitke koje su po svom izgledu bile mala umjetnička dijela. Ovoga puta odabrano je nešto više od pedeset vrlo rijetkih čestitki kolekcionara Berislava Sekelja kojima se čestitao veliki kršćanski blagdan Duhovi.
Duhovi se slave kao kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu 50. dan nakon Uskrsa. Uoči same svetkovine, u subotu uvečer, uobičajena su duhovska bdijenja, euharistijska slavlja popraćena pjesmom, pobožnostima i procesijom. Ove godine Duhovi se slave 8. Lipnja pa vam i ovom prigodom želimo vesele Duhove. 
Ovom kratkom zabilješkom želimo gledateljima ovog malog izloška dočarati zanimljivost i ljepotu čestitki, putem kojih se nekada vrlo često komuniciralo. Stare razglednice počinju se pojavljivati krajem 19.stoljeća. U samom početku bile su to poštanske dopisnice na kojima je jedan dio bio oslikan. S vremenom je slika zauzimala sve više mjesta, pa se tako dopisnica polako „pretvarala“ u razglednicu. U početku je na jednoj strani bila je slika i ispod nje malo mjesta za poruku, dok se druga strana koristila samo za ispisivanje adrese i frankiranje. Oko 1902.g. nakladnici su tu stranu počeli dijeliti na način da se jedna polovica koristila za adresu, a druga za poruku. Takva forma razglednice zadržala se do današnjih dana.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće možemo reći da je telefon je bio privilegija bogatih ljudi, pa je građanstvo kao sredstvo komunikacije vrlo često koristilo dopisnice, pisma i razglednice. U to vrijeme čestitalo se gotovo sve: Božić, Nova godina, Uskrs, Duhovi, Sv. Nikola i Krampus, krizme, imendani, rođendani, vjenčanja itd. Pri odabiru čestitke uvijek se birala ona najljepša te pritom pazilo da čestitka bude prigodna, lijepo sročena i poslana na vrijeme. U školama se učio krasopis pa su tako mnoge čestitke lijepo ispisane. Obzirom da smo tada povijesno bili u Austrougarskoj monarhiji, naslove na čestitkama češće nalazimo na njemačkom i hrvatskom jeziku, a zbog otpora mađarizaciji rjeđe su na mađarskom jeziku.
U ovom izlošku, a slijedom nadolazećeg blagdana, predstavit ćemo vam čestitke koje su poslane na blagdan Duhova. Mnoge od njih na svojevrstan način predstavljaju umjetnička djela čiji su autori bili tada poznati umjetnici. Vrhunac izrade čestitke dostižu u vrijeme secesije, stilskog pravca u umjetnosti inspiriranog prirodom. Možemo reći da je to bilo zlatno doba čestitki kada u njihovoj izradi primjećujemo veliku kreativnost, te bogatstvo sklada i ljepote. To se naročito vidi po neobično bogatom načinu ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika, u prvom redu iz cvijeća i faune. Prve čestitke bile su tiskane u kamenotisku gdje je kao tiskovna forma služila kamena ploča. Ta tehnika omogućila je kvalitetne reprodukcije slikarskih djela svih vrsta, pa su u višebojnoj litografiji (grčki lithos – kamen) brojni umjetnici našli specifične mogućnosti izražavanja. Čestitke su bile tiskane i u knjigotisku, klasičnoj tiskarskoj tehnici koja je ipak bila manje kvalitetna od kamenotiska.
U današnje moderno doba, kad je upotreba razglednica bitno smanjena, rado ćemo se sjećati kako su nekada naši stari čestitali i diviti se ovim malim umjetničkim djelima.
Izloške originalnih čestitke toga vremena moći će se pogledati u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu, Bogovićeva 1/I svakoga radnog dana od 6. do 16. lipnja 2025. godine u vremenu od 10 do 17 sati.
