Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je 1902. godine s glavnim ciljem stipendiranja i potpomaganja đaka i studenata. Danas je funkcija Hrvatskog kulturnog društva Napredak proširena i na osnaživanje nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i promocija hrvatske kulturne baštine. Naravno, stipendiranje i potpomaganje studenata i đaka i dalje ostaje jedan od temeljnih ciljeva HKD Napretka. U tom duhu HKD Napredak je od svoga osnutka pomogao više od 20 000 đaka i studenata. HKD Napredak u potpunosti je predan radu na promociji hrvatske kulturne baštine što postiže suradnjom s brojnim kulturnim, obrazovnim, društvenim, vjerskim, domaćim i međunarodnim organizacijama.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća nacionalna kulturna društva imala su ključnu ulogu u oblikovanju nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom. Među Hrvatima postojala je snažna potreba za potporom obrazovanja njihove mladeži, što je dovelo do osnivanja dvaju društava s tim kao glavnim ciljem. Mostarsko društvo pod nazivom „Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike“ i sarajevsko društvo pod nazivom „Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu“, osnovani 1902. godine radi potpore školovanju hrvatske mladeži, ujedinila su se 1907., a od 1914. djeluju pod imenom „Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak“. Tvorac imena Napredak, svećenik Anto Alaupović, bio je jedan od ključnih vođa Društva te je više od tri desetljeća obnašao dužnost predsjednika.
Nakon Drugog svjetskog rata Napredak se suočava s potpuno novim okolnostima pod komunističkom vlašću Jugoslavije, koja nastoji kontrolirati sva društvena područja, uključujući i kulturno-prosvjetna društva. Iako je formalno obnovljen 1945. godine i zadržao naziv te organizacijsku strukturu, njegovi su ciljevi bitno izmijenjeni – napuštena je temeljna misija potpore đacima, a djelovanje je preusmjereno na opismenjavanje stanovništva. Promicanje hrvatske kulture bilo je onemogućeno jer se sve aktivnosti provode unutar strogo nadzirane suradnje s drugim nacionalnim društvima u Savezu kulturno-prosvjetnih društava.
Napretku je 1. travnja 1949. godine zabranjen rad uz obrazloženje da nema dovoljno članova i da se ne može održati skupština, pa je njegova cjelokupna imovina prešla na Savez kulturno-prosvjetnih društava, dok su sve podružnice i organizacije unutar Društva ugašene. Iako je imovina tek djelomično vraćena, ideja Napretka nastavila je živjeti među narodom. Do zabrane svog djelovanja društvo je pomoglo obrazovanje oko 16 000 učenika i studenata, među kojima su i mnoge istaknute osobe – nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog, pjesnik Nikola Šop, slikari Ismet Mujezinović, Gabrijel Jurkić i Ivo Šermet te akademik Ivo Padovan.
Napredak je razvijao snažnu nakladničku i gospodarsku djelatnost, izdavao Hrvatski narodni kalendar još od 1908., osnivao zadruge te gradio brojne domove i značajne objekte poput Napretkove palače u Sarajevu i Napretkovog nebodera u Zagrebu. Nakon pada komunističkog režima Društvo je obnovljeno 1990. godine u Sarajevu, a njegov je rad ponovno usmjeren na kulturno-prosvjetno i društveno jačanje hrvatskog naroda. Danas Napredak broji više od 6125 članova te djeluje u 55 podružnica i 11 udruga. Od obnove 1990. godine Napredak je dodijelio više od 3 300 stipendija te podupirao razvoj mladih koji danas ostvaruju zapažene uspjehe u umjetnosti, znanosti i gospodarstvu, uz bogatu nakladničku djelatnost i brojne organizirane koncerte i izložbe. Hrvatsko kulturno društvo Napredak također je i punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA), međunarodne mreže koja okuplja organizacije utemeljene na kršćansko-socijalnim vrijednostima. Za svoj dugogodišnji rad Društvo je nagrađeno brojnim priznanjima, uključujući Povelju Republike Hrvatske i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.
Trenutačni je predsjednik Društva dr. sc. Nikola Čiča.
