I ovog Uskrsa zagrebački kolekcionar Berislav Sekelj, počastio nas je izložbom uskrsnih čestitki. To predstavlja jedan manji dio njegove kolekcije koju čini nešto više od 600 različitih blagdanskih čestitki. Za neke od njih može se slobodno reći da predstavljaju mala umjetnička djela, ali se također može vidjeti način i maniri čestitanja kakvi su bile prije nešto više od jednog stoljeća.
Malo o starim razglednicama
Ovom kratkom zabilješkom želim gledateljima ovog malog izloška dočarati zanimljivost i ljepotu čestitki, putem kojih se nekada vrlo često komuniciralo. Stare razglednice počinju se pojavljivati krajem 19. stoljeća. U samom početku bile su to poštanske dopisnice na kojima je jedan dio bio oslikan. S vremenom je slika zauzimala sve više mjesta, pa se tako dopisnica polako „pretvarala“ u razglednicu. U početku je na jednoj strani bila je slika i ispod nje malo mjesta za poruku, dok se druga strana koristila samo za ispisivanje adrese i frankiranje. Oko 1902.g. nakladnici su tu stranu počeli dijelili na način da se jedna polovica koristila za adresu, a druga za poruku. Takva forma razglednice zadržala se do današnjih dana.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće možemo reći da je telefon je bio privilegija bogatih ljudi, pa je građanstvo kao sredstvo komunikacije vrlo često koristilo dopisnice, pisma i razglednice. U to vrijeme čestitalo se gotovo sve; Božić, Nova godina, Uskrs, Duhovi, Sv. Nikola i Krampus, imendani, rođendani itd. Pri odabiru čestitke uvijek se birala ona najljepša te pritom pazilo da čestitka bude prigodna, lijepo sročena i poslana na vrijeme. U školama se učio krasopis pa su tako mnoge čestitke lijepo ispisane. Obzirom da smo tada povijesno bili u Austrougarskoj monarhiji, naslove na čestitkama češće nalazimo na njemačkom i hrvatskom jeziku, a zbog otpora mađarizaciji rijeđe su na mađarskom jeziku.
Uskrs – Najveći kršćanski blagdan
U ovom izlošku, a slijedom nadolazećeg blagdana, predstavit ću vam Uskrsne čestitke. Mnoge od njih na svojevrstan način predstavljaju umjetnička djela čiji su autori bili tada poznati umjetnici. Vrhunac izrade čestitke dostižu u vrijeme secesije, stilskog pravca u umjetnosti inspiriranog prirodom. Možemo reći da je to bilo zlatno doba čestitki kada u njihovoj izradi primjećujemo veliku kreativnost, te bogatstvo sklada i ljepote. To se naročito vidi po neobično bogatom načinu ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika, u prvom redu iz cvijeća i faune. Prve čestitke bile su tiskane u kamenotisku gdje je kao tiskovna forma služila kamena ploča. Ta tehnika omogućila je kvalitetne reprodukcije slikarskih djela svih vrsta, pa su u višebojnoj litografiji (grčki lithos – kamen) brojni umjetnici našli specifične mogućnosti izražavanja. Čestitke su bile tiskane i u knjigotisku, klasičnoj tiskarskoj tehnici koja je ipak bila manje kvalitetna od kamenotiska.
U današnje moderno doba, kad je upotreba razglednica bitno smanjena, rado ćemo se sjećati kako su nekada naši stari čestitali i diviti se ovim malim umjetničkim djelima.
Autor: Berislav Sekelj
Izložba originalnih uskrsnih razglednica može se pogledati od 17. do 30. travnja 2025. godine u prostoru Napretkovog kulturnog centru u Zagrebu, Bogovićeva 1/I. svakog radnog dana u terminu od 10 do 17 sati.
