U suradnji Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Napretkovog kulturnog centra u utorak, 23. siječnja 2024. godine održat će se predavanje pod nazivom „MAGNETSKA REZONANCIJA – Magnetizam i zdravlje“. Predavanje će se održati u Domu za starije i nemoćne „PARK“, Lašćanska cesta 98 a u Zagrebu s početkom u 10 sati. Predavanje će održati prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik HKD Napredak – NKC-a u Zagrebu.
Pojava magnetizma uočena je u Staroj Grčkoj u rudači koja se kopala u mjestu Magnezij u Maloj Aziji. Rudu su stoga nazvali magnetit. U 7. st. pr. Kr. fenomen magneta opisao je otac zapadnjačke znanosti filozof Tales iz Mileta, a u 4. st. pr. Kr. koristili su Kinezi rudu magnetit za kompas. Mnoge životinje orijentiraju se prema Zemljinom magnetskom polju. Iako je to polje vrlo slabo (0,5 gauss) ipak je važno jer štiti Zemlju od smrtonosnog zračenja iz svemira. Nuklearna magnetska rezonancija (NMR) otkrivena je 1938. godine u plinskoj fazi. Koristi se u znanstvenim istraživanjima u fizici, kemiji, biologiji, a od kraja 1970.-tih i u medicini. Kako su se pacijenti osjećali nelagodno zbog naziva ”nuklearna” u medicini je nuklearna magnetska rezonancija promjenjenila ime u magnetska rezonancija (MR), za koju su danas skoro svi čuli kao za neinvazivnu metodu dijagnostike s magnetskim poljima i radiovalovima. MR se sve više primjenjuje umjesto opasnog rentgena i nešto manje opasnijeg CT, budući da oni koriste invazivna zračenja rentgenskih zraka. MR je danas postala središnja metoda medicinske dijagnostike, dajući daleko bolji uvid u organe, krvotok, kosti tj. u strukturu tjela i dinamiku bioloških procesa nego ultrazvuk (UZV) ili već spomenuti CT. Primjena MR se pokazala neopasnom za ljude tijekom četiri desetljeća korištenja u medicini. Magnetska rezonancija najčešće mjeri jezgre atoma vodika (H) budući da H ima najveću osjetljivost. Pored medicine NMR i MR se koriste u istraživanju novo sintetiziranih molekula i materijala, istraživanju i analizi hrane, u biotehnologiji, proizvodnji lijekova u farmaceutskoj industriji, u drvnoj i naftnoj industriji.
